U pisanoj izjavi, koju su tužioci uveli u dokaze protiv Mladića, Mandilović je posvjedočio da je tokom rata rad bivše vojne bolnice bio otežan “nestašicom vode, hrane, lijekova i kiseonika”, kao i nestancima struje.
Bivši major JNA, koji je u bolnici ostao da radi poslije povlačenja te vojske iz BiH u maju 1992. godine, je izjavio i da je zgrada bolnice u nekoliko navrata bila direktno pogađana artiljerijskim projektilima i hicima iz pješadijskog oružja, pri čemu su najveća oštećenja pričinjena na njenoj južnoj strani.
“Desetine ranjenih građana, najčešće šrapnelima granata, svakodnevno su dopremane u bolnicu, a pacijenti su zbog granatiranja bili operisani u podrumu”, izjavio je Mandilović.
Naznačio je da je pružao pomoć civilima koji su bili ranjeni šrapnelima u eksploziji ispred zatvorene tržnice Markale 28. augusta 1995. godine, kojih je bilo četrdesetak.
Prema optužnici, minobacačka granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske (VRS) tada je usmrtila 43, a ranila 75 građana.
Mladić, bivši zapovjednik VRS-a, optužen je za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperskim djelovanjem, kao i za genocid počinjen u Srebrenici i još sedam opština, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH te uzimanje za taoce pripadnika UNPROFOR-a.
Zastupnica optužbe najavila je da će tokom Mandilovićevog iskaza u dokaze uvesti i medicinsku dokumentaciju o više snajperskih i minobacačkih napada na civile u Sarajevu, navedenih u optužnici protiv Mladića, čiju će autentičnost u sudnici potvrditi svjedok.
Mandilović će svjedočenje nastaviti u ponedjeljak, 14. januara, prenosi BIRN - Justice Report.