{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Maglaj ljepši nego ikad: Nakon poplava, u gradu obnovljene sve javne ustanove

5.10.2015. u 22:00
1.077
70
Maglaj ljepši nego ikad: Nakon poplava, u gradu obnovljene sve javne ustanove
1.077
Ekipa portala Klix.ba posjetila je Maglaj, jedan od gradova koji je najviše stradao u velikim poplavama koje su našu zemlju zadesile u maju 2014. godine. Danas je Maglaj skoro u potpunosti oporavljen i slobodno možemo reći, ljepši nego ikada.
Nakon prirodne nesreće i velikih poplava koje su Maglaj zadesile u maju 2014. godine, ova općina je već do kraja maja iste godine napravila plan obnove i oporavka, definišući strateške ciljeve i svrstavajući ih u četiri kategorije: javne ustanove, stanogradnja, izgradnja infrastrukture i obnova ekonomije.

U Maglaju su danas sredstvima Evropske unije kroz program obnove implementatora UNDP-a obnovljene sve javne ustanove: Dom zdravlja, dvije srednje škole, tri osnovne škole, dječiji vrtić, zgrada Općine Maglaj, te zgrada socijalnog rada. Trenutno se, uz pomoć Evropske unije i Francuske ambasade obnavlja i zgrada Doma kulture, a sportska dvorana u Maglaju obnovljena je sredstvima Turske ambasade.

"Javne ustanove su obnovljene funkcionalno, ali je njihova funkcija i dodatno unaprijeđena, te su urađena određena poboljšanja, prije svega iz oblasti energetske efikasnosti gdje su izvršena utopljavanja, oblaganja zgrada toplotnom fasadom, zamjena stolarije, zamjena sistema, goriva...", za Klix.ba govori Nermin Bešlagić, stručni savjetnik načelnika Općine Maglaj za lokalni razvoj i poduzetništvo.

Nakon građevinske obnove matične zgrade Općine Maglaj kroz program UNDP-a, Švicarska vlada je izdvojila sredstva za obnovu šalter-sale. Projekat je koštao blizu 180.000 KM, pri čemu je izvršena apsolutna zamjena kompletnog namještaja, opreme, evidencije radnog vremena radnika, sistema aktivnog čekanja, kao i čitav niz drugih pratećih zahvata.

Obnovljena sportska dvorana u Maglaju (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Obnovljena sportska dvorana u Maglaju (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


U Maglaju je bilo poplavljeno čak 297 privrednih subjekata



Ukupna šteta na području općine Maglaj procijenjena je na 166 miliona KM, od čega se 90,4 miliona odnosilo na štete na privrednim subjektima. Ostala šteta odnosila se na štete na objektima, stanovima, kućama, infrastrukturi, klizištima, kulturnim objektima...

Potpuno poplavljeno je bilo čak 297 privrednih subjekata, što je dovelo u pitanje 2.000 radnih mjesta, međutim, kroz određene podrške i poticaje, privredni subjekti i radna mjesta su sačuvani.

Od 90,4 miliona štete, čak 60 miliona se odnosio na Natron-Hayat, kompaniju sa dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji papira, papirnih i kartonskih proizvoda, koja je pretrpjela ogromnu štetu, ali je ipak u rekordnom roku, za 97 dana, uloživši ogromna sredstva, pokrenula integralnu proizvodnju i sačuvala sva radna mjesta.

Ipak, Bešlagić navodi kako još uvijek imaju ogroman broj privrednih subjekata koji nisu na nivou na kojem su bili ranije i koji zahtijevaju nastavak aktivnosti podrške.

"Kompletan proces oporavka je jedan težak proces koji ima svoju dinamiku i zahtijeva mnogo i fizičkog i psihičkog napora. Građani nisu uvijek zadovoljni tom dinamikom, no moramo biti svjesni toga da čitav mehanizam oporavka ima svoje procedure. Ipak, kad se osvrnemo na period od proteklih godinu dana, uz pomoć donatora - ambasada, Evropske unije, i USAID-a koji su nam dosta pomogli, napravili smo veliki posao i danas nakon godinu dana i nekoliko mjeseci možemo biti prilično zadovoljni", navodi Bešlagić za Klix.ba.

Maglaj za vrijeme velikih poplava 2014. (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Maglaj za vrijeme velikih poplava 2014. (Foto: Arhiv/Klix.ba)


Dodaje kako postoje mjesta na kojima je nužno nastaviti proces pomoći, kao što su npr. 534 stambene jedinice čiji vlasnici nisu u mogućnosti čekati novac donatora i bili su prinuđeni da svoje stanove i kuće obnove vlastitim sredstvima.

"Oni su u nepovoljnom položaju i to je jedan od zadataka za Općinu Maglaj da im pokuša osigurati refundaciju dijela tih sredstava koja su morali osigurati kreditom, zaduženjem ili na neki drugi način", naveo je Bešlagić za Klix.ba.

Kad je riječ o prevenciji i programu zaštite od narednih eventualnih poplava, pomoćnik načelnika navodi kako su otvoreni procesi različitih organizacija i same Općine. U saradnji s OSCE-om urađena je studija slučaja za općinu Maglaj gdje su analizirana događanja i ponašanja tokom prirodne nesreće s ciljem ustanovljavanja eventualnih propusta, nakon čega slijedi akcioni plan određenih mjera koje svakako treba činiti dalje.

"Pored toga, u toku je niz manjih aktivnosti kao što je npr. odvodnja na određenim mjestima, no u pitanju je skup i kompleksan proces koji zahtijeva jedan integralan pristup na nacionalnom nivou i nivou čitave države", dodao je Bešlagić.

Složna braća kuće grade



Pozitivan primjer aktivnosti građana stiže nam iz naselja Fojnica u općini Maglaj koje je pretrpjelo velike štete u poplavama. U naselju Fojnica, koje ima 50-ak kuća i stotinjak stanovnika, 33 kuće su bile poplavljene, dok je jedna bila potpuno srušena.

Rezervoar za vodu koji je pitkom vodom snabdijevao 50-ak kuća stradao je u klizištu tokom poplava, a članovi Udruženja građana Fojničani, nevladine organizacije koja je nastala nakon poplava, su uz pomoć sredstava USAID-a napravili novi rezervoar za vodu.

"Nakon poplave u selu smo shvatili kako se moramo sami organizovati i da među nama nema razlika. Udružili su se Bošnjaci i Hrvati i napravili smo nevladino udruženje putem kojeg smo uradili dosta toga. Praktički smo sve uradili - od sanacije kuća do sanacije infrastrukture vodovoda i puta, sve je naše djelo", za Klix.ba govori Davor Šupuković, predsjednik Skupštine Udruženja građana Fojničani, koje je iniciralo i niz drugih projekata kao što je sanacija klizišta u njihovom naselju.

Novi rezervoar za vodu u selu Fojnica kod Maglaja (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Novi rezervoar za vodu u selu Fojnica kod Maglaja (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


Izgradnja rezervoara od 50-ak kubika koštala je 22.700 KM, klorinator koji vrši automatsko hlorisanje vode kako bi ona bila bakteriološki ispravna za piće 2.000 KM, a sve ostalo je bio doprinos građana.

"Sa malo novca smo uradili veliku stvar, osigurali smo nesmetanu opskrbu pitkom vodom naselju od nekih 50-ak kuća, plus osnovnoj školi, trgovini...", kaže Davor Šupuković.

Dodaje kako za sve što su uradili kao organizacija nisu dobili "ni marku" od predstavnika vlasti.

"Dobili smo novac za realizaciju projekata, no za naš rad i troškove goriva, telefona i sl. nismo plaćeni, za razliku od ljudi koji su plaćeni da to rade, ali to ne rade. Sve je bilo apsolutno volonterski, čak i više od volonterizma. Radimo za sebe, ali opet, radimo i za neko opće dobro. Da smo čekali na pomoć države, ovdje ne bi bilo urađeno ništa", kaže Šupuković i dodaje kako u budućnosti imaju planove i kapacitete za puno veće i jače projekte.

Posjeta Maglaju organizovana je u okviru "medijskog kombija" Mreže Brana, koja za cilj ima da doprinese transparentnosti procesa oporavka poplavom uništenih područja. Predstavnici medija i različitih nevladinih organizacija ovom su prilikom posjetili Maglaj i Doboj, gdje su se susreli s lokalnim partnerskim organizacijama koje su dio Mreže Brana i razgovarali s lokalnim predstavnicima vlasti.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: