"Mi ispočetka nismo znali gdje vojska odvodi zatvorenike da obavljaju radove. Mislili smo da ih odvode u kasarnu 'Slaviša Vajner Čiča'. Nisam se petljao u tuđe poslove. Nije bilo šanse da kažem da ne mogu voditi zatvorenike", kazao je Lalović dajući iskaz u svoju korist.
Uz Lalovića, Tužilaštvo BiH tereti i Soniboja Škiljevića da su vršili nadzor nad uvjetima zatočenja, te određivali dnevni režim zatočenih u Kazneno-popravnom domu (KPD) Kula.
Prema optužnici, zatvorenici su boravili u nehumanim uvjetima, neki su gubili na težini, a bili su lišeni i medicinske pomoći, zbog čega su neki umrli.
Zatvorenici su, smatra Tužilaštvo, odvođeni i na obavljanje prinudnih radova.
U optužnici se navodi da je Lalović do kraja 1992. bio upravnik na Kuli, a njegov zamjenik Škiljević, koji je s odlaskom prvooptuženog preuzeo funkciju upravnika i obavljao je do kraja 1995.
Lalović je kazao kako je svjestan da je bilo "ranjavanja i pogibije zatvorenika", ali i da su od kraja jula do sredine septembra 1992. poginula dva zatvorenika dok su obavljali radove unutar kruga KPD-a.
Govoreći o učestvovanju u razmjeni, optuženi Lalović je kazao da su ovlasti uposlenika KPD-a bile da "omoguće da se pročita spisak" osoba koje trebaju ići na razmjenu i da ti ljudi odu. Ostalo, tvrdi Lalović, "nisu mogli ništa da urade".
Prvooptuženi je govorio i o odvođenju 30 zatvorenika iz Kasindolske ulice, istaknuvši da je za to "čuo iz novina", te od Bože Radovića, bivšeg uposlenika KPD-a, koji mu je ispričao o čemu su ga ispitivali haški istražitelji.
"Rekao mi je da je sjedio u bifeu zajedno sa Škiljevićem i Miodragom Lalovićem kada je došla grupa paravojske, među kojima je bio i Branislav Gavrilović zvani Brane, te da je bila hladnjača u koju su uvedeni ti ljudi iz Kasindolske ulice", kazao je Lalović.
Zatvorenici iz Kasindolske, njih 37, ubijeni su sredinom maja 1992. i njihova tijela su pronađena 15 godina poslije, u masovnoj grobnici na Romaniji.
Kada su odvedene osobe iz Kasindolske, kazao je Lalović, "nije funkcionirao KPD, jer da jeste, to ne bi bilo dozvoljeno da se uradi".
Lalović tvrdi da je KPD Kula formiran u julu 1992., a da su im zatvorenici nesrpske nacionalnosti predati kao "ratni zarobljenici" početkom augusta, kada su se vojska i policija iselile iz prostorija Doma.
"U vrijeme preuzimanja ratnih zarobljenika i dok sam bio na Kuli, niko nije maltretiran", kazao je Lalović.
Na suđenju je saslušan i Emin Prndelj, svjedok Odbrane drugooptuženog Škiljevića.
Prndelj je ispričao kako je između 20. i 25. maja 1992. godine na pijaci na Ilidži sreo optuženog Škiljevića, koji je tada, smatra svjedok, spriječio njegovo hapšenje.
"Počeo sam piti kafu sa Škiljevićem dok je prodavao jaja na pijaci. Trojica muškaraca su izišla iz auta i tražila lične karte, pitajući šta tu radimo. Kad su gledali moju ličnu kartu, Škiljević je rekao: 'Nemoj, kumim te Bogom. Ako ćes njega voditi, vodi i mene'. Dao mi je ličnu kartu i ja sam se vratio u stan", kazao je Prndelj.
Svjedok je ispričao da je sa Škiljevićem radio dugo godina, te da može reći da je bio korektan i priznat u službi.
Nastavak suđenja zakazan je za 3. februar.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
