Globalni samit u Londonu je najveći skup ove vrste organiziran do sada, a za cilj ima stvaranje snažnog zamaha u borbi protiv seksualnog nasilja u sukobima, pružanje podrške svim žrtvama i poduzimanje konkretnih akcija u budućnosti. U njegovom radu učestvuju brojne visoke delegacije, žrtve seksualnog nasilja, predstavnici međunarodnih organizacija (UN, OSCE i dr.), međunarodnih i nacionalnih pravosudnih institucija (ICTY i dr.), predstavnici oružanih snaga različitih zemalja i NATO-a, te nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija iz oko 100 zemalja svijeta.
Lagumdžija je govorio kao uvodničar na plenarnoj sesiji na ministarskom nivou na kojoj su učestvovali i ministar vanjskih poslova Meksika José Antonio Meade Kuribreña, ministar vanjskih poslova Jordana Nasser Judeh, predsjednik Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Peter Maurer, ministrica za rodnu jednakost i razvoj Liberije Julia Duncan-Cassell, te administrator UNDP-a Helen Clark, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Tema sesije je: „Zatvaranje jaza nekažnjivosti, izgradnja arhitekture prevencije i služenje i zaštita narodu“. Svoj doprinos raspravi dala je i potpredsjednica Evropske komisije, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU Catherine Ashton.
“Dolazim iz zemlje koja je na kraju 20. vijeka prošla kroz najveće strahote koje nas obavezuju da širimo istinu o tome kako se nešto takvo ne bi moglo dogoditi nikome i nigdje više. Tri su osnovna pitanja na koja tražimo zajednički odgovor. Prvo, zašto moramo učiniti sve da spriječimo seksualne torture kao ratni zločin. Drugo, kako da ojačamo mehanizme prevencije i pomognemo žrtvama da se vrate u što normalniji život. Treće, šta da uradimo kako se ovaj zločin ne bi dešavao. Prije svega moramo znati, iskustva nas uče da se ovo dešavalo i da se može desiti svakome i bilo gdje. Više od 40 hiljada silovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini je procjena koja nikada neće biti do kraja precizna, posebno zato što 7 – 10 posto žrtava silovanja je spremno da prijavi zločin. Nepravda bilo gdje znači da je pravda u opasnosti svugdje", poručio je Lagumdžija.
Kazna i pravda mogu biti ključni i neophodni, ali sami po sebi nisu dovoljni alati za prevenciju, dodao je.
"Ako je pravda istina u akciji, onda je negiranje zločina nepravda koja se sprema da se ponovo dogodi. Zato je borba za pravdu važna koliko i borba protiv negiranja zločina. Briga o žrtvama i osuda zločinaca je važna, ali ona mora biti praćena društvenim, ekonomskim, političkim i na kraju individualnim aktivnostima. Pravda neće biti dostignuta sve dok oni na koje se ona ne odnosi ne budu odlučni kao i oni kojih se to tiče", istakao je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, moramo prepoznati opasnost prije nego zakuca na bilo čija, a ne samo na naša vrata.
"Srebrenica se nije desila iz vedra neba. Danas bh.pravosuđe, Tužilaštvo nakon 21 godine je otkrilo, lociralo, ekshumiralo i identificiralo 395 žrtava u masovnoj grobnici Tomašica. Kada su u Prijedoru, ljeta 1992. godine ljudi obilježavani bijelim trakama jer su drugačiji, trebalo je samo još par mjeseci da nestanu u masovnoj grobnici. Zato danas ne možemo reći da ne znamo šta će se desiti kada se ljudi fizički ili društveno počnu obilježavati jer su različiti. Ne možemo reći da ne razumijemo šta je konačno odredište na raskrsnici gdje jedan put vodi u segregaciju, a drugi u zajednička društva", dodao je on.
"Iskustvo nas uči da zločin mora biti kažnjen, da imamo obavezu pomoći žrtvi da se vrati u normalni život i da je zločin moguće spriječiti. Zajedno”, rekao je dr. Lagumdžija. U svom obraćanju Lagumdžija je ukazao na izuzetan značaj pružanja podrške žrtvama seksualnog nasilja koje su spremne da govore o tome šta im se desilo i prihvatanja njihovih priča bez osuđivanja.
Šef bosanskohercegovačke diplomatije je izrazio mišljenje da uloga države ne može i ne smije biti ograničena samo na izricanje sudske presude, jer ona služi za zatvaranje jednog poglavlja u životu žrtve, te da država i društvo u cjelini moraju biti uz žrtve kako bi im pomogle da otvore druga, normalna poglavlja života.
U tom kontekstu ukazao na potrebu osiguranja pravde i borbe protiv stigmatizacije ove društvene populacije, adekvatnog priznavanja žrtava u društvu i reguliranja njihovog statusa. Tokom učešća na samitu Lagumdžija je u ime BiH potpisao i „Izjavu o akciji“ u kojoj se navodi obaveza da seksualno nasilje ne može predstavljati posljedicu rata ili manji zločin u odnosu na druge i da prevencija seksualnog nasilja predstavlja preduvjet za mir, sigurnost i održivi razvoj.
