{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kulenović: Dešavanja na Krimu povod za razmišljanje kako će BiH dalje

F
16.3.2014. u 13:11
0
14
Kulenović: Dešavanja na Krimu povod za razmišljanje kako će BiH dalje
0
Kulenović: Dešavanja na Krimu povod za razmišljanje kako će BiH dalje
Adil Kulenović (Foto: FENA)
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Krug 99 Adil Kulenović kazao je danas novinarima u Sarajevu da je ono što se dešava na Krimu u Ukrajini povod za razmišljanje kako će BiH dalje, posebno ako se teorija o ograničenom suverenitetu, koju provodi Rusija na području Krima, želi realizirati i u drugim dijelovima svijeta.
"Ukoliko se nastavi politika da se putem etničke pripadnosti u svim dijelovima svijeta vodi slična politika, odnosno da se pod šifrom "ograničenog suvereniteta" ili šifrom "pravom naroda na samoopredjeljenje" realiziraju nove koncepcije, u tom slučaju BiH će se naći u izuzetno teškoj i složenoj poziciji", mišljenja je Kulenović.

Dodaje da je riječ o radikalnim razlikama jer je BiH svoju samostalnost dobila na osnovu demokratske volje većine građana referendumom 1992. godine, a preživjela je razaranja i smrt te BiH u tom kontekstu ne može biti podvedena pod ono što se "pravničkim jezikom u međunarodnim odnosima želi predstaviti kao pokušaj da se objedinjavanje zemalja vrši putem širih integracija u dijelove teritorija suverenih zemalja".

Stoga je Kulenović naglasio da je važno ponovo istaći prijateljstva BiH s drugim zemljama u svijetu kako bi se na njih oslonila, ali u smislu da se definiraju nove faze odnosa BiH i drugih zemalja odnosno kako iz humanitarne faze prijeći u fazu konstruktivne politike.

Sve to jer se Bosna i Hercegovina, smatra Kulenović, nalazi u izuzetno teškoj političkoj poziciji kada se prijeti njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Na ukrajinskom poluotoku Krimu, u kojem živi većinom rusko stanovništvo, oko 1,8 milijuna birača danas izlazi na referendum o pripojenju Krima Rusiji. Proruske vlasti žele regiju priključiti Rusiji, a Zapad je već najavio da neće priznati rezultate referenduma.

Pitanja glase: Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta? i Jeste li za obnovu krimskog ustava iz 1992. i statusa Krima kao dijela Ukrajine?

Ustav koji je ukinut nakon raspada SSSR-a, Krimu daje neovisnost unutar Ukrajine uz pravo da sam odredi svoj put i odnose s kim god to želi pa uključujući i Rusiju.

Na Krimu živi oko 60 posto etničkih Rusa za koje nova ukrajinska vlada predstavlja radikalne ukrajinske nacionaliste. Krimski Tatari koji su autohtoni stanovnici poluotoka i kojih danas ima tek 12 posto, pozvali su na bojkot referenduma.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: