On je rekao da će današnji prijedlozi biti predstavljeni članicama Evropske unije na neformalnom sastanku ministra vanjskih poslova zemalja EU 28. i 29. marta u Ljubljani.
Koorukoulas je naveo da se ovaj dokument odnosi na prijedlog za pregovore o uspostavljanju bezviznog režima, povećanje broja stipendija za studente iz zemalja regiona za studije u zemljama EU, zatim daljnju podršku razvoju civilnog društva, učešće BiH i ostalih zemalja u različitim programima EU, podršku regionalnoj saradnji i razvoj mjera na prevenciji prirodnih katastrofa.
Evropska komisija želi sa svim zemljama regiona započeti dijalog da bi se izradila mapa puta s konkretnim uvjetima koje treba ispuniti za ukidanje viznog režima.
Kourkoulas je kazao da će ova mapa puta detaljno precizirati uvjete iz oblasti zaštite dokumenata, sprječavanja ilegalne imigracije, javnog reda i sigurnosti i vanjskih odnosa.
Brzina kojom će vizni režim biti ukinut ovisi od toga kojom će brzinom svaka od zemalja ispuniti uvjete, poručio je on.
Evropska komisija predviđa povećanje broja stipendista iz regiona za studije u EU, a za tu namjenu svake godine se izdvaja 10 miliona eura. Namjera je udvostručiti taj iznos u 2009./2010. godini.
Također se otvara više programa koji će biti dostupni zemljama zapadnog Balkana, uključujući BiH, u oblasti naučnoistraživačkog rada i obrazovanja.
Kourkoulas je kazao da dosta organizacija civilnog društva već dobija pomoć EU, ali Evropska komisija uspostavlja novi instrument da bi se povećala podrška u ovoj oblast. Taj instrument predviđa da novinari, sindikalni lideri, predstavnici trgovinskih komora, naučni radnici i drugi rade s institucijama EU-a. Posebno će podržati one organizacije koje rade na jačanju bh. društva, a podržavat će se i uspostavljanje partnerskih odnosa organizacija civilnog društva iz BiH sa sličnim organizacijama iz zemalja EU.
Kada je u pitanju regionalna saradnja, Evropska komisija u potpunosti podržava rad Regionalnog vijeća za saradnju sa sjedištem u Sarajevu, koje je nastalo transformacijom Pakta o stabilnosti, te vjeruje da će CEFTA poboljšati trgovinske odnose i ekonomiju u regionu, odnosno da je CEFTA koristan dodatak Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) i važna u pripremi BiH za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Kourkoulas je istaknuo da finansijska pomoć EU zemljama zapadnog Balkana u periodu 2007./2011. iznosi oko 800 miliona eura godišnje, što je daleko najveća pomoć Evropske unije nekom regionu po stanovniku.
Finansijski paket EU za BiH u 2007. iznosio je 62 miliona eura, u ovoj godini 74,8 miliona, u 2009. iznosit će 79 miliona eura.
Evropska investiciona banka, također, povećala je raspoložive kredite zemaljama regiona na 2,8 milijardi eura u periodu 2008./2010. s fokusom na transport, energetiku, zaštitu okoliša, zdravstveno osiguranje, obrazovanje... Kourkoulas je naglasio da BiH tu može imati koristi ako se više akivira i više radi na pripremi projekata.
Glavna politička poruka današnje odluke Evropske komisije je da je Evropa ponovila podršku zemljama regiona, strategija je tu, a na svakoj zemlji je "da nam pomogne da bismo vam pomogli", kazao je Kourkoulas.
Sve nove mjere su u okviru SAA i Kourkoulas smatra da nema potrebe za mijenjanje ovog sporazuma. On ne vidi razloga da BiH ne potpiše SAA uskoro ako se ispoštuje dogovor iz Mostarske deklaracije o reformi policije. Međutim, upozorio je da to ne znači kraj reforme policije, nego prvi korak u tom procesu.
