Scene nakon izbora
172

Koliko su (ne)moralni političari u Tuzlanskom kantonu i šta građani od njih mogu očekivati?

A. K.
Aktuelni saziv Skupštine Tuzlanskog kantona (Foto: D. S./Klix.ba)
Aktuelni saziv Skupštine Tuzlanskog kantona (Foto: D. S./Klix.ba)
Novi izborni mandat na političkoj sceni u Tuzlanskom kantonu počeo je prilično burno, a obilježili su ga preletači, unutarstranački sukobi, ali i iznošenje političkih neistina.
Vlast nije ni formirana kako treba, a već se nametnulo pitanje šta građani mogu očekivati od političara te kakve im poruke šalju postupcima koji su neprihvatljivi za svako uređeno evropsko društvo?

Godinama unazad obećanja su bila glavni adut stranaka za osvajanje vlasti. Kada se napravi dobar izborni rezultat i uđe u vlast, stranke u Tuzlanskom kantonu uglavnom zaborave obećanja, a kako i ne bi, jer su se, posebno ove godine bazirali na ostvarivanje ličnih ciljeva, ne birajući sredstva.

Analizirajući na koji način je došlo do nove paralmentarne većine, politički analitičar Vehid Šehić u razgovoru za Klix.ba ističe da građani Tuzlanskog kantona ne mogu ništa dobro očekivati.

Vehid Šehić (Foto: D. S./Klix.ba)
Vehid Šehić (Foto: D. S./Klix.ba)

"Vidjeli smo poteze određenih zastupnika, koji su napustili jednu političku stranku i tako postali samostalni, priključivši se vladajućoj koaliciji. To uvijek baca određenu sjenu na moralnost takvih ljudi, a od onih koji se služe takvim stvarima, ne birajući sredstva da bi došli do parlamentarne većine, ne očekujem ništa dobro za građane. S druge strane, siguran sam da će njima (političarima, op.a.) i dalje biti veoma dobro", ističe Šehić.

Rascjep u stranci zbog Doma naroda

Trenutno se vodi velika politička borba u tome ko će imati većinu u klubovima Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, što se i ranije dešavalo jer to tijelo ima svoje specifične nadležnosti. A upravo dio borbe se odrazio na Tuzlanski kanton, najkonkretnije tamošnji ogranak Stranke demokratske akcije (SDA).

Naime, Kantonalni odbor SDA je od vrha stranke zatražio isključenje skupštinskog zastupnika Fadila Kudumovića, optuživši ga da prilikom glasanja u Klubu Bošnjaka u Tuzlanskom kantonu nije ispoštovao stranačku odluku, odnosno nije dao glas njihovom kandidatu za Dom naroda Parlamenta FBiH, već drugom, konkretnije onom iz Stranke za BiH (SBiH).

"Borba koja se trenutno vodi za mene je jedan vid političke korupcije, koji mi vidimo iz izbornog ciklusa u izborni ciklus. Oni i time pokazuju da njima apsolutno nije stalno do interesa građana, već do onih uskostranačkih ili ličnih. Oni politiku shvataju na pogrešan način i to je za njih ispravno, jer morala u politici nema. Kod nas je politika najunosniji i najsigurniji biznis, omogućeno im je da dobijaju ne tako male plate, koje su, preciznije rečeno, nemoralne, ali to njih apsolutno ne interesuje", dodaje Šehić.

Političke neistine

S druge strane, ruže ne cvjetaju ni u SBiH, koja se u Tuzlanskom kantonu našla u fokusu javnosti posredstvom svoje dvojice skupštinskih zastupnika, a koji su na Dan državnosti BiH potpisali sporazum sa Demokratskom frontom (DF) u kontekstu zajedničkog djelovanja u tom zakonodavnom tijelu.

Netom nakon potpisivanja sporazuma, jedan od skupštinskih zastupnika Asmir Hasić za Klix.ba je potvrdio da je sporazum potpisan na osnovu saglasnosti predsjedništva stranke, koja je to, nedugo nakon objavljivanja članka, ocijenila neistinom. Loša politička poruka, prema ocjeni našeg sagovornika, uslijedila je i u ovom slučaju.

"Ovo što imamo, pokazuje da su većina naših političkih stranaka zapravo interesne grupe, a ne organizacije koje imaju neku svoju ideologiju bilo da je ona lijeva, desna, narodnjačka, liberalna ili socijaldemokratska. Naravno, ima i onih poštenih ljudi koji se žele baviti politikom na način kako se to zahtjeva od politike, odnosno da vode računa o građanima i njihovom interesu. Ali, vaš primjer pokazuje i da u okviru jednog političkog subjekta imate veliki stepen nepovjerenja, da ne postoji partijska disciplina u našim stranaka te se dešava to da će oni samovoljno ići u koaliciju sa nekim, bez odobrenja vrha. Nažalost, ništa nas u ovoj državi ne smije iznenaditi", naglašava Šehić.

S druge strane, naš sagovornik smatra da i građani snose dio odgovornosti, ocijenivši ih "lošim poslodavcima", a razloga za to je više. Kako kaže, ljudi se danas bore da ih neko ne nazove izdajnikom i nepatriotom, što vrlo često čujemo u javnim istupima određenih političkih lidera.

"Najteže je izdati čovjeka, ali oni su to uspjeli. Patriotizam se mjeri drugim vrednosnim kriterijima, među kojima su poštivanje zakona, ustava države, odluka institucija i slično. Ali, to u BiH još uvijek nemamo. Mi na dan izbora imamo mogućnost da nešto promijenimo, u prvom redu radi sebe. Međutim, moramo biti svjesni činjenice da u samoj predizbornoj kampanji nismo slušali o programima političkih stranaka u kontekstu šta namjeravaju uraditi u četiri godine. Više se pokušao diskreditirati politički protivnik i stvarati ponovno atmosfera straha od drugog i drugačijeg, tako da ljudi i u tom nekom strahu, svjesni činjenice da neće ništa dobiti, glasat će za 'svoje' koji ih veoma brzo zaborave", zaključio je Šehić.