Katastrofalno stanje nacionalne zastupljenosti u općinskim organima na području cijele BiH
To su preliminarni rezultati prvog dijela istraživanja o povratku konstitutivnih naroda u područja gdje su zastupljeni kao nacionalna manjina. Proveo ga je u 30 bh. općina Centar za promociju civilnog društva (CPCD) u saradnji s organizacijom "Kyodo" te združenim institucijama Ombudsmena Federacije BiH i Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske.
Prvi dio istraživanja posvećen je Federaciji BiH, a drugi Republici Srpskoj. Kompletni podaci za područje manjeg entiteta bit će prezentirani u septembru ili oktobru. Projekt je u fokusu imao zapošljavanje povratničkih manjina u javnim upravama te različite vidove kršenja ljudskih prava.
Rezultati prezentirani danas na konferenciji za medije pokazuju drastično odstupanje broja zaposlenih po nacionalnom ključu u javnoj upravi u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine.
Ombudsman FBiH Vera Jovanović ustvrdila je kako je uočeno da je za opstrukciju povratka ljudi najodgovornija vlast na svim nivoima u Federaciji BiH. Zabilježeni su brojni slučajevi zastrašivanja, kao što su napadi na vjerske objekte i policiju, postavljanje različitih vjerskih oznaka te promjena imena gradova.
Zapošljavanje nacionalno manjinskih povratnika onemogućeno je različitim metodama diskriminacije zbog čega povratnici praktično nemaju nikakve šanse da u mjestu povratka i ostanu.
Posebno je istaknula situaciju u Sarajevu koje po struturi zaposlenih u općinskim organima vlasti ne pokazuje odliku multinacionalnog grada. Najkritičniji je primjer Općine Hadžići koja je danas jednonacionalna. U njoj su zaposlena 82 Bošnjaka, u odnosu na prijeratnih 53, dok je zabilježen "manjak" 22 Srba, dva Hrvata te dvoje ostalih.
Općina Ilidža, u odnosu na popis iz 1991., broji višak od čak 104 zaposlenih Bošnjaka, dok Srba u toj općini nedostaje 74, a Hrvata osam.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a Branko Todorović ističe kako je situacija, prema prvim rezultatima, ista i u Republici Srpskoj. U cijeloj BiH je na djelu stvaranje etnički čistih teritorija, ali i etnički čistih institucija.
Naveo je primjer općine Derventa u kojoj nema nijedan zaposleni Bošnjak, Srba je zaposleno 45 više u odnosu na popis iz 1991., dok je Hrvata u "manjku" čak 30.
Rečeno je i kako veliku ulogu u intenziviranju diskriminacije imaju političke stranke, dok su različiti oblici manipulacije ljudima zabilježeni na prošlim lokalnim izborima.
Istraživanje je finansijski pomogla Evropska komisija u BiH. Objedinjeni izvještaj za teritoriju Federacije BiH i RS-a bit će prezentiran u novembru te poslan na adrese svih predstavnika vlasti odgovornih za provedbu spomenute ustavne odredbe.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
