Ured registrara Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) u novembru prošle godine je imenovao Richarda Harveyja za Karadžićevog branioca, nakon što je optuženi više puta odbio da prisustvuje svom suđenju.
Nastavak suđenja Karadžiću zakazan je za 1. mart 2010. godine, kada će optuženi imati pravo da se sam zastupa, ali ukoliko i dalje bude odbijao da se pojavi na suđenju, zastupat će ga imenovani branilac.
Tužilaštvo u Haagu tereti Radovana Karadžića za genocid u Srebrenici i u još deset bosanskohercegovačkih općina, te za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH.
Na odluku o postavljenju advokata Karadžić se već žalio, ističući kako nije izabrao branioca po svojoj želji jer mu je registrar ponudio listu na kojoj je bilo samo pet odabranih advokata.
Sudsko vijeće odbilo je Karadžićevu žalbu, ocijenivši opravdanim navode Ureda registrara da su preostali advokati s liste bili nepodobni iz različitih razloga, kao što su konflikt interesa, nedovoljno iskustvo ili nedostupnost osoba.
Karadžić je u žalbi Apelacionom vijeću Haškog tribunala ponovio da smatra kako mu Ured registrara nije pružio mogućnost da izabere svog advokata.
“Registar i Pretresno vijeće su zaključili da interesi pravde nalažu da dr. Karadžić nema izbora. Da je dr. Karadžić izabrao osobu koja je nedostupna, registar bi imao pravo da mu oduzme pravo na branioca po svom izboru. Međutim, registrar nikada nije dozvolio dr. Karadžiću da vidi listu s koje bi mogao odabrati branioca”, smatra optuženi.
Karadžić se posebno osvrnuo i na činjenicu da je Haški tribunal dozvolio Vojislavu Šešelju da sam donese odluku o svom braniocu. Šešelj je, istaknuo je Karadžić u svom podnesku, tokom suđenja pred Haškim tribunalom iskazao “nepoštovanje prema sudu”, tako što je, između ostalog, koristio uvredljiv jezik, otkrio zaštićene dokumente i usporavao suđenje.
“Nasuprot tome, dr. Karadžić je bio uljudan u pisanoj i usmenoj komunikaciji sa Tribunalom (...) Pitanje je da li ova razlika u pristupu znači da dr. Karadžić nema ista prava kao Šešelj. Da li optuženi koji ometa postupak može birati branioca, dok kooperativan optuženi to ne može?”, navodi Karadžić u podnesku.
Vojislavu Šešelju, bivšem predsjedniku Srpske radikalne stranke, sudi se pred MKSJ-om za zločine počinjene na području BiH i Hrvatske, podsjeća BIRN - Justice Report.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
