{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako postići ustavna rješenja za evropsku BiH?

F
1.2.2007. u 14:21
0
0
Kako postići ustavna rješenja za evropsku BiH?
0
Kako postići ustavna rješenja za evropsku BiH?
Forum parlamentaraca BiH organizirao je danas u Parlamentarnoj skupštini BiH javnu raspravu "Ustavna rješenja za evropsku BiH", na kojoj su svoje viđenje procesa ustavnih reformi mogli dati ličnosti iz političkog života, poznati pravni stručnjaci, predstavnici akademske zajednice i nevladinog sektora.
Otvarajući skup, član Predsjedništva Foruma parlamentaraca Mirsad Ćeman je naglasio da Forum želi da ovu temu održi aktualnom i da promišljanja o ustavnim reformama treba nastaviti.
"Došli smo do trenutka kada je sazrelo vrijeme da se naprave iskoraci u ustavnoj reformi. U BiH su neophodne ustavne promjene koje će joj omogućiti stabilnost, efikasnost institucija, ekonomski rast i brže približavanje Evropskoj uniji", kazao je Ćeman.

Prvi uvodničar, prof. dr. Mirko Pejanović je rekao da su ustavne promjene pomalo stručno pitanje, ali pretežno političko, jer ustav donosi parlamentarna većina. Pejanović je ocijenio da su tokom predizborne kampanje ustavne promjene bile predmet međustranačkih sukoba, a manje pravljenja koalicija.

Novu većinu u državnom parlamentu, a time i moć da odlučuju o Ustavu BiH, dobilo je sedam političkih stranaka koje su potpisale sporazum o formiranju vlasti. Pejanović je ukazao da te stranke imaju 31 od 42 mjesta u zastupničkom domu, a time i dvotrećinsku većinu potrebnu za izglasavanje ustavnih promjena.

Jedna od tačaka međustranačkog dogovora odnosi se i na ustavne promjene, ali je formulirana dosta načelno, kazao je Pejanović, dodajući da od političke volje do saglasnosti treba puno rada i kompromisa.

"Ustavna reforma je jedna od najsloženijih u procesu integracija u EU i NATO, ali članstvo u ovim organizacijama znači dostizanje samoodrživosti BiH u zajednici evropskih naroda i dokidanje svih opasnosti od etničke podjele BiH", naglasio je Pejanović.

On je na kraju istaknuo da je u ovom procesu nužan angažman međunarodne zajednice i u tom kontekstu zadržavanje bonskih ovlasti dok se ne steknu uvjeti za kandidaturu BiH za članstvo u NATO-u i EU. Prof. dr. Kasim Trnka smatra da javna rasprava o izmjenama Ustava mora biti mnogo šira nego što je bila prilikom izrade amandmana koji u parlamentu BiH nisu izglasani u aprilu prošle godine za samo dva glasa.

Potencijal dejtonskog ustava je odavno iscrpljen i on je postao kočnica razvoja BiH, smatra Trnka. On je upozorio da pojam konstitutivnost ne treba vezati za suverenost, što je do sada bio najveći problem, već suverenitet treba zadržati za pojam građanina koji mora biti integrativni faktor u institucijama BiH.

Trnka smatra da je potrebno postaviti pitanje teritorijalne organizacije države, ali sa stanovišta otvaranja procesa jačanja lokalne samouprave i regionalnog razvoja, a ne etničkog zaokruživanja. Ipak, ocijenio je on, nerealno je očekivati da BiH uskoro dobije novi ustav, te je potrebno u ustavne reforme krenuti po etapama.

Za Martina Raguža, posljednjeg uvodničara, parlament BiH je mjesto gdje treba doći do odgovora na ključno pitanje - ustav BiH u evropskom smislu. "Imamo dovoljno argumenata za važne političke odluke. Možemo ići putem koji će sve politički odgovorne ličnosti motivirati da daju svoj doprinos", kazao je on.

Raguž je istaknuo da danas niko ne može istrajavati na rješenjima koja BiH stavljaju na dno, ne samo u Evropi nego i regionu. Govoreći o amandanima koji nisu usvojeni u aprilu, on je kazao da bi parlament otvorio mogućnost za još veći iskorak da je bilo malo više političkog sluha, a ne da se insistiralo na principu "uzmi ili ostavi".

U raspravi koja je uslijedila svoje viđenje dao je i član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, koji smatra da BiH treba novi ustav. Većina građana BiH želi priključenje evroatlantskim integracijama, što vodi ka otvaranju ovog procesa u kojem trebaju učestvovati međunarodne organizacije kao eksperti i nevladin sektor, dok cijeli proces mora biti transparentan, kazao je Silajdžić.

On smatra da principi na kojima treba donijeti novi ustav znače da nijedno rješenje ne može dovoditi u pitanje teritorijalni integritet, suverenitet i državno-pravni subjektivitet BiH, da se razgovara izričito o unutarnjoj organizaciji BiH, da nijedno rješenje ne može voditi gašenju institucija BiH i da sva rješenja budu u skladu s evropskim standardima i ustaljenim normama, pri čemu trebaju pomoći i međunarodni eksperti.

"Vjerujem da se građani BiH slažu da je potreban ustav zasnovan na evropskim demokratskim principima", poručio je Silajdžić. Lider SDPBiH Zlatko Lagumdžija je ocijenio da je proces ustavnih reformi zaustavljen u aprilu prošle godine.

Međutim, one stranke koje su tada bile protiv predloženih amandmana sada imaju samo 10 poslanika u Zastupničkom domu. Većina je neosporna čak i ako SDS, koji ima tri mandata, promijeni stav kako je najavljeno.

Štaviše, naglašava Lagumdžija, nova parlamentarna većina ima 32 poslanika i može sama promijeniti Ustav. On je pozvao novu većinu da izađe s planom kako i kada će se pokrenuti ovaj proces i šta će biti rezultat tog rada.

Upozorio je da niko ne može očekivati neki novi Dayton, te se ne može čekati da Evropa i Sjedinjene Države nametnu novi ustav. "Nemamo vremena da sjedimo u mjestu u ovoj luđačkoj košulji, poručio je lider SDPBiH."

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: