{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kadrić: Davaoci krvi kod nas nisu adekvatno tretirani

F
2.2.2013. u 10:30
5
1
Kadrić: Davaoci krvi kod nas nisu adekvatno tretirani
5
Kadrić: Davaoci krvi kod nas nisu adekvatno tretirani
Davaoci krvi u savremenim i odgovornim društvima tretiraju se kao nacionalno blago o kojem se kontinuirano i dugoročno brine i pažljvo postupa. U našoj državi društveni status davalaca krvi je neprihvatljiv, odnosno subjekti društvene zajednice se zabrinjavajuće neodgovorno ponašaju u tretiranju davalaštva krvi, kazao je Feni predsjednik Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi Kantona Sarajevo Edin Kadrić.
Smatra da davaocima krvi nije osiguran ni minimum očekivanog društvenog statusa. Davaoci očekuju da im odgovorni subjekti osiguraju iskaznicu dobrovoljnog davaoca, validnu knjižicu - ažurno vođenu, elektronsku bazu podataka i izdavanje traženih uvjerenja na osnovu službene evidencije.

Od predstavnika vlasti očekuju neku vrstu društvenog priznanja, simbolični benefit. U konačnici očekuju zakonsko uređenje oblasti darovanja krvi s fokusom na davaoce, čije će primarne karakteristike biti afirmacija davalaštva, ali i edukacija, animacija i stimulacija radi osiguranja dovoljnih rezervi krvi i prevencije bilo kakvog kriznog momenta.

Po mišljenju Kadrića, rijetki akti koji tretiraju, bolje rečeno samo tangiraju davaoce, u pravilu su tendeciozno kreirani s nizom neprimjerenih improvizacija.

"Odluka Parlamenta FBiH iz 2009. godine, nije jasno, zakonski i transparentno implementirana u većini kantona. Ta odluka oslobađa od plaćanja participacije za liječenje zdravstveno osiguranu osobu, koja je darovala krv deset i više puta.

Navedena je lista od oko 160 zdravstvenih usluga za koje su oslobođeni plaćanja participacije osigurani darovaoci krvi. Nivo participacije se kreće od dvije do 500 KM po usluzi. Međutim, diletantski je kreirana", kazao je.

Tako, ističe on, Odluka na isti način tretira davaoca s deset darovanja, kao i onog sa 70 ili pak 150 darovanja, predviđa im jednak benefit. Davaocu s deset darovanja, osigurava doživotni benifit, dok je praksa u odgovornim društvima da taj benifit traje godinu dana od posljednjeg darovanja.

Kadrić precizira da je upravo zbog toga Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi KS-a koje trenutno broji između 400 i 500 članova, napravilo internu klasifikaciju i svrstalo davaoce u šest kategorija.

Ne može se, kaže, isto tretirati osoba koja je krv darovala deset i npr. 100 puta. Također zbog fizioloških karakteristika, 75 darovanja krvi žene, jednako je 100 darovanja muškarca. Stoga, kreatori ovakvih akata, važnih zbog svojih reperkusija, trebaju konsultirati osim ostalih i legitimne predstavnike davalaca krvi, da bi doprinijeli izradi kvalitetnih, efikasnih i perspektivnih akata.

"Benefit, pa makar se on odnosio tek i na oslobađanje participacije zdravstvenih usluga, ne treba biti isti za nekoga ko je krv dao deset puta i nekog ko je to uradio sto puta", smatra on.

Kao primjer lošeg odnosa prema davaocima krvi navodi i skorašnji federalni Zakon o krvi i krvnim preparatima u koji su se, kako je kazao, ugradili zainteresirani subjekti, dok su davaoci krvi u njemu tretirani tek u kaznenim odredbama.

"U taj zakon su se ugradili zainteresirani subjekti, sebe pozicionirali, osigurali ovlasti i budžet, kao ministarstva zdravstva, Klinički centar, Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH sa svojim transfuzijskim centrima i Crveni križ. Te institucije su osigurale za sebe ovlasti i benefite, a neposredni kreatori se potrudili da u jednom dijelu (koji je posebno interesantan za davaoce ) sebe zaštite od obaveza i odgovornosti. Davaoci krvi tretirani su pak u dijelu Zakona u kojem se govori o kaznenim odredbama", kazao je Kadrić i naglasio da je to neprimjereno.

Precizira da je u tom zakonu taksativno navedeno šta je sve zabranjeno davaocima krvi, poput prodavanja krvi i sličnih stvari, te zapriječene kazne. Kadrić ističe da su u izradi tog zakona sudjelovale spomenute ustanove od kojih mnoge svoje vitalne funkcije izvršavaju upravo zahvaljujući krvi davalaca. Stoga, kaže on, čudi egoističan i ignorantski odnos prema davaocima, te da su ih se u Zakonu “ sjetili “ tek u dijelu o kaznenim odredbama.

"Objektivno, šta bi bio Zavod za transfuzijsku medicinu s transfuzijskim centrima ili pak sve hirurgije i anesteziologije KCUS-a, ako ne bi bilo krvi, odnosno davalaca", kaže on.

Kao ilustraciju za pravilan način tretiranja davalaca krvi naveo je primjer Hrvatske gdje je zakonom regulirano da muškarac koji krv daruje stotinu puta ili ženu koja to učini 75 puta odlikuje predsjednik države.

" U BiH nerijetko takav nema niti validnu knjižicu dobrovoljnog davaoca, što podrazumijeva da je njen format, sadržaj, izdavanje, ažurno vođenje, ..., utemeljeno na zakonskom ili podzakonskom aktu. Oko tri četvrtine davalaca nema nikakvu knjižicu", ističe.

Predsjednik Udruženja kaže da je za ovdašnje zaposlene davaoce krvi zakonom trenutno predviđen jedan slobodan dan. Međutim, i davaoci krvi koji rade u privatnom sektoru nerijetko imaju problema s realizacijom te beneficije koja im zakonski pripada.

"Nažalost, i u društvenom sektoru nisu rijetke pojave da neki šefovi uskrate taj slobodan dan ili pak manipuliraju uposlenicima koji daruju krv", ističe Kadrić.

Sa zabrinutošću konstatira da kod nas nema zvanične statistike o broju davalaca krvi, niti pak elektronske baze podataka, pa se koriste različite procjene. One optimistične govore da je davalaca tri posto, a Kadrić je naklonjeniji procjenama koje govore da je to na nivou oko jedan posto i smatra ih realističnim.

"Bez obzira na niz nepovoljnih okolnosti u našoj društvenoj zajednici, članovi Udruženja će i dalje, s entuzijazmom, nastaviti s društveno odgovornim ponašanjem, redovnim davanjem krvi, uvijek svjesni postojanja onih koji nas trebaju.

Bolesni i nemoćni, od djece s leukemijom do teško povrijeđenih u saobraćajnim i drugim nesrećama, imaju ljudsko i moralno pravo kod nas, ali i kod svake osobe sposobne da daruje krv. Naše je očekivanje da davanje postane sastavnim dijelom opće kulture svake osobe", zaključio je predsjednik Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi Kantona Sarajevo i čestitao uposlenicima Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH rezultate u 2012. godini.

Prema podacima Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH broj davalaca krvi u FBiH porastao je u 2012. godini za oko 11 procenata (16.910 doza) u odnosu na godinu ranije (15.219). Dodatnu vrijednost tom rezultatu daje činjenica da postoji kontinuirani višegodišnji trend povećanja broja davanih doza krvi. Stoga ovogodišnje povećanje od 11 procenata je značajan uspjeh.

Tome su, smatraju u Zavodu, umnogome doprinijele akcije davanja krvi koje je Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH organizirao u suradnji s institucijama, zajednicama, organizacijama na svim nivoima, te pojedincima.

U konstantnom porastu je broj davanja krvi samoinicijativno, što ukazuje na povećan nivo svijesti stanovništva o davanju krvi, a istovremeno je smanjen broj porodičnog davanja, odnosno davanje krvi na slučaj.

Za posljednjih sedam godina povećan je broj akcija za DDK na terenu. U 2012. su organizirane 264 akcije, odnosno 55 organiziranih prvi put.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: