{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Jasmin Bučo, novi direktor Autocesta FBiH: Idemo izgraditi novih 100 kilometara autoputa

5.11.2015. u 18:31
611
170
Jasmin Bučo, novi direktor Autocesta FBiH: Idemo izgraditi novih 100 kilometara autoputa
611
Jasmin Bučo, novi direktor Autocesta FBiH: Idemo izgraditi novih 100 kilometara autoputa
Jasmin Bučo, novoimenovani direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH, za Klix.ba govori o daljnjim planovima gradnje autoputa na Koridoru 5C, načinima finansiranja, ali i o cijeni korištenja autoputa te mogućnosti da se poveća akciza na gorivo.
Vlada FBiH je na današnjoj sjednici imenovala Jasmina Buču na poziciju v.d. generalnog direktora JP Autoceste FBiH. U prethodnom periodu Bučo je bio izvršni direktor u istom preduzeću tako da je itekako dobro upoznat s trenutnim stanjem, ali i budućim planovima.

Ako o planovima u narednom periodu govorimo u kilometrima, koliko kilometara možemo očekivati?

U narednom periodu do 2020. godine planiramo realizovati 85 kilometara putem zaduženja kod međunarodnih finansijskih institucija, te inicirati projekte dužine 62 kilometra koji će se graditi putem koncesija. Naravno, ispunjenje ovog plana će znatno ovisiti o efektivnosti kreditnih zaduženja koja smo već pokrenuli ili planiramo pokrenuti, od prihoda JP Autoceste FBiH i eksproprijacije zemljišta. 

Koje dionice će se graditi?

Planiramo nastaviti gradnju tamo gdje smo se trenutno zaustavili, od Međugorja prema Počitelju i dalje prema Mostaru, od Zenice jug prema Zenici sjever i dalje do općine Žepče, te od rijeke Save kod Svilaja do granice s RS-om kod Odžaka. Ostale dionice će zavisiti prije svega od dinamike usvajanja prostornog plana i prihoda preduzeća. 

Na koji način će se finansirati dalja izgradnja autoputa u FBiH?

Prema našim procjenama, preostali dio Koridora 5C će koštati približno 5,5 milijardi KM. U narednom periodu planiramo investirati dodatnih 1,3 miliarde KM iz vlastitih sredstava i kreditnih zaduženja. Uz adekvatne finansijske aranžmane, investicija bi se mogla povećati za dodatnih 860 miliona KM. Prema tome, Vlada FBiH i JP Autoceste FBiH mogu zatvoriti finansijsku konstrukciju za približno polovinu potrebnih sredstava. Da bi nastavili izgradnju prema postojećem modelu i završili Koridor 5C u razumnom roku, bila bi potrebna akciza od 50 feninga po litru goriva. Naravno, to nije moguće, građani i privreda to ne bi mogli podnijeti, a privreda u BiH bi vjerovatno imala veću štetu nego korist od autoceste. Razumna akciza na gorivo ne bi trebala prelaziti 30 feninga, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Stoga je logično da će u narednom periodu rješenje za završetak posljednje trećine autoceste biti privatni kapital.    

Entitetske vlade su predložile povećanje akciza na gorivo kako bi se finansirala daljnja izgradnja autoputa. Podržavate li ovaj prijedlog i šta on donosi JP Autoceste?

Takva inicijativa entitetskih vlada je neophodna ukoliko želimo nastaviti gradnju autocesta. Ne postoji drugi način. S postojećim prihodima entitetska preduzeća se ne mogu dalje zaduživati bez destabilizacije budžeta. Bez akcize bismo mogli investirati onoliko novca koliko otplatimo glavnice po postojećim kreditima, a to bi bilo u prosjeku 2-3 kilometra godišnje. Takvim tempom radove na Koridoru 5C ne bi završila ova generacija. S druge strane, akciza otvara mogućnost investiranja u najteže dionice s izuzetno razumnim troškovima finansiranja. Izgradnjom takvih dionica, gdje je cijena kilometra visoka, a intenzitet saobraćaja nizak, stvaramo pretpostavke da u dogledno vrijeme privučemo privatni kapital koji bismo iskoristili da dovršimo posao.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


Nedavno se iz Vlade FBiH moglo čuti da je nastavak gradnje autoputa ključan za rast BDP-a. Kako gradnja autoputa utječe na ekonomiju u FBiH?

Prema našim saznanjima, utječe puno i to na dva načina. Prvo, svaka uložena marka u gradnju autoceste se višestruko multiplicira u bh. ekonomiji jer se gotovo ništa ne uvozi, ni radna snaga, niti materijali koji čine 90 posto troškova. Time se prije svega povećava zaposlenost, a značajan dio uloženog kapitala se vraća u budžet kroz poreze i doprinose. Drugo, BiH je država koja je nekada imala razvijen građevinski sektor, a koji je bez značajnih investicija u proteklom periodu bio gotovo nestao. Investicijama u protekle četiri godine smo omogućili povećanje kapaciteta, znanja i vještina u građevinskim kompanijama koje sada postaju sposobne da se bore na regionalnim tržištima. Dakle, koliko god to zvučalo čudno, gradnjom autoceste ustvari stimulišemo izvoz.  

Dionicu od Zenice prema Doboju trebao bi graditi investitor po principu koncesije. Kada bi mogla početi gradnja i jesu li već poduzeti neki koraci u pronalasku investitora?

Dva su problema kada je riječ o mobilizaciji privatnog kapitala. Autocesta nije dovoljno atraktivna za privatno ulaganje i privatni kapital u BiH je izrazito skup. Problem atraktivnosti se generalno rješava subvencijama iz budžeta, dok se problem cijene kapitala može donekle ublažiti adekvatnom preraspodjelom rizika. Dionica od Doboja jug do Žepča ima najviše šanse da bude građena putem koncesije jer je s finansijskog aspekta najatraktivnija za investiranje. Međutim, dubinska analiza koju smo uradili u prošloj godini ipak pokazuje da nijedan investitor ne bi potpisao klasični koncesioni ugovor bez subvencija iz u iznosu od 60 do 80 miliona KM godišnje za 38 km autoceste. Naravno to je neprihvatljivo u ovom momentu i trebamo tragati za drugim oblicima koncesije, a na tragu onoga što sam prethodno rekao, pametnim investiranjem iz akciza i povećanjem atraktivnosti neizgrađenih dionica.

Od ove godine JP Autoceste FBiH su u sistemu naplate PDV-a. To, do sada, nije utjecalo na cijenu korištenja autoputa. Da li od nove godine možemo očekivati nova poskupljenja?

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


Mislim da bi povećanje cijene cestarine bilo kontraproduktivno za prihode JP Autoceste FBiH, ali o tome u konačnici odlučuje Vlada FBiH. Teret PDV-a se za sada finansira iz prihoda preduzeća, što je djelimično otežalo našu finansijsku situaciju. Povećanje akcize će ublažiti udarac. Vjerujem da ćemo rješenje tražiti u povećanju iskorištenosti autoceste, a ne u povećanju cestarine.

Pojedini građani se žale da je korištenje autoputa preskupo. Građani plaćaju 10 feninga po kilometru, a i pri kupovini goriva izdvajaju za gradnju autoputa. Koliko su ovakve primjedbe opravdane?

U Srbiji je cijena nešto niža, tu je iz bivše države naslijeđena značajna mreža autocesta, u Hrvatskoj gdje se više gradilo je cijena nešto viša nego kod nas. Također, akcize na gorivo u regionu su znatno veće nego kod nas. Cijena je određena prije nekoliko godina uz pomoć eksperata i mislim da će teško doći do promjene. Naravno, oni koji autocestu koriste svaki dan za odlazak na posao će s pravom konstatovati da je cijena cestarine visoka. Stoga ćemo u narednom periodu Vladi FBiH ponuditi analize i prijedloge u pravcu smanjenja cestarine za određene korisnike, a u cilju povećanja iskorištenosti autoceste.

Na primjeru zemalja regiona, posebno Hrvatske i Slovenije, vidimo da je trend da se autoceste daju u koncesiju. Šta je s autoputevima u FBiH, postoji li mogućnost da budu dati nekome u koncesiju?

Što se tiče Koridora 5C za sada je takav model zaista preuranjen, jer ne bi pretstavljao investicioni optimum. S druge strane, imamo odluku Vlade FBiH da brza cesta Lašva-Travnik ide pod koncesiju. U slučaju povećanja prihoda od registracije vozila koje predviđa Vlada FBiH, koncesija na ovoj dionici je veoma moguća.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: