FOTO / Izrada fotografija - zanat koji izumire
Razvojem digitalnih aparata, kompjutera, mobitela i interneta osjetno je pao promet u ovim radnjama, a poseban udar na njihovo poslovanje donijela je odluka da se pri izradi ličnih dokumenata fotografisanje vrši u nadležnim MUP-ovima.
Nekad unosan posao više se ne isplati
"Već godinama od oktobra do marta vlada potpuno mrtvilo. U toku ljeta bude nešto posla, ali je sve to ekonomski neopravdano", kaže za Klix.ba fotograf studija MH Hadžić, Mufid Hadžić. Njegova radnja s tradicijom od 65 godina jedna je od najpoznatijih u Sarajevu i ne pomišljaju na promjenu djelatnosti, ali ističe da se zbog slabog prometa malo ulaže u nove tehnologije.
Svijetlu tačku u njihovom poslovanju predstavljaju trenuci kada ljudima dosadi da pregledaju fotografije na kompjuteru ili im bude dosta gubljenja dragih uspomena zbog propadanja fotofilmova.
"Ponekad donesu 300, 500 pa i 1.000 fotografija na izradu", otkriva nam Hadžić. Povoljne cijene i popusti na veći broj fotografija ipak nisu dovoljni da privuku dovoljan broj mušterija kako bi se posao isplatio.
Ko danas izrađuje fotografije
S tim se slažu i iz foto Zooma. Zato se se pored izrade fotografija okrenuli prodaji baterija, albuma, okvirova, ukrasnih kugli... Kao i u drugim radnjama, i njima najčešće donose snimke s godišnjih odmora, vjenčanja, rođenja djece...
"Fotografije izrađuje ko je naučio i ko ima novca", kažu nam u Zoomu, ali dodaju da je takvih vrlo malo. Zato prognoziraju da će uskoro ostati tek tri ili četiri radnje i to one na udarnim lokacijama u gradu.
"Problem nastane kad shvate da po deset godina nisu izradili nijedne fotografije, kad počnu da ih traže po kompjuteru ne znaju u kojem su im folderu, pa se desi da im pregori hard disk... To je polučilo rezultate", priča Halilović.
Fotografisanje u MUP-ovima dodatno ugrozilo posao
Međutim, bez fotografija za CIPS dokumente i oni su značajno oštećeni.
"U pitanju je smanjenje prometa i do 100 KM dnevno. Propali su mnogi manji fotografi, amateri, priučeni i drugi, koji su otvarali radnje u blizini mjesta gdje se vade dokumenti i od toga živjeli i prehranjivali svoje porodice", ističe Halilović.
On navodi primjer drugih zemalja koje nisu, kao naša, htjele da unište jednu djelatnost, pa se u Foto Centar za potrebe uposlenika ambasada i drugih stranih državljana izrađuju fotografije za dokumente po njihovim striktnim pravilima.
"Mi u našoj radnji fotografišemo za američke, holandske, hrvatske, njemačke i druge pasoše, ali ne i za naše", navodi Halilović. Kao i njegov kolega iz MH Hadžić, ističe kako je posebna tema stručnost i kvalitet fotografija na sadašnjim CIPS-ovim dokumentima i pitanje zašto je država napravila potez kojim im je uskratila glavni posao.
