Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu u srijedu navečer otvorena je izložba "historija računara", a moći ćete je pogledati do 30. novembra.
Autor ove nesvakidašnje izložbe je Maglen Stipčević. Prikupio je veliki broj eksponata starih računara i nakratko nas vratio u vrijeme kada su oni manjem broju ljudi služili uglavnom za posao, dok su danas nekima čak i najbolji prijatelji.
Ukoliko posjetite ovu veoma interesantnu izložbu moći ćete vidjeti i stare digitrone, ali i ostalih 110 eksponata proizvedenih od sedamdesetih godina prošlog vijeka pa do 2008. godine.
"Ideja za izlažbu se rodila nedavno, ali prije desetak godina neki moji prijatelji i ja smo počeli sakupljati te stare računare. Sličajno smo našli nekoliko komada koji su bili uništeni, žao nam je bilo da ih ne popravimo i vidimo kako rade, tako da smo ih sačuvali do sada. Međutim, ideja za izložbu se rodila prije nekoliko mjeseci kada smo išli na jedan sajam i izložili smo dva stara računara za koje su posjetitelji pokazali veliki interes. Drugi razlog zašto je priređena ova izložba je da neke stare generacije koje su odrastale i radile na ovim računarima vratimo u djetinjstvo, a nove generacije da vide kako je to izgledalo. Zaista sam pozitivno iznenađen velikim interesom za izložbu", kaže Stipčević za Klix.ba.
Autor izložbe nam kaže kako je ove računare našao na raznim mjestima, poput buvljaka i pijaca, a ne je dobio i od ljudi koji ih nisu htjeli baciti.
Najstariji izloženi računar je iz 1980. godine, Sinclair ZX80, a najstariji kalkulator je iz 1976. godine.
"Tu je i IRIS-ov računar. Koliko ja znam IRIS je jedina nekadašnja bh. kompanija koja je proizvodila računare. Pravili su 'klonove' Apple II i PC računara te su napravili MUV 32, to je velika mašina kao termoakulaciona peć i sada je jako rijetka, čak ne možete o tome ništa ni na Googleu naći", kaže Stipčević.
Izložba će poslužiti i kao nagovještaj eventualnog otvaranja muzeja starih računara. Međutim, za takvo što treba novac, pa je ovo svakako i poziv vlastima da pripomognu u takvoj jednoj ideji.
"Dva su puta da se to realizira, ako se realizira uopće. Jedan je ukoliko neko iz vlasti vidi da je ovo zanimljivo i za turizam, a i za nekakvo kulturno dešavanje u gradu, pa da pomogne naći neki prostor. Druga solucija je Historijski muzej. Razgovarali smo već sa direktoricom, pa ukoliko uspijemo dobiti novac od bilo koga za ovo, onda bismo usmjerili novac recimo za rekonstrukciju Muzeja, a zauzvrat bi dobili prostor za eksponate. Trenutno su to neke ideje koje imamo", kaže Stipčević.
Ukoliko nađete slobodnog vremena obavezno prošetajte do Akademije likovnih umjestnosti i posjetiti ovu interesantnu izložbu. Ukoliko imate mogućnost pomoći da se realizira ideja o trajnoj izložbi ovih eksponata u vidu neke muzejske postavke, svakako nećete biti odbijeni.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
