{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Iz hercegovačkog kamena teče bitumen, prvi nagovještaj "crnog zlata"

A
29.1.2015. u 09:49
261
72
Iz hercegovačkog kamena teče bitumen, prvi nagovještaj "crnog zlata"
261
Iz hercegovačkog kamena teče prirodni ili sirovi bitumen kao ljepljivi oblik nafte, sličan katranu, u šta se na licu mjesta uvjerila i ekipa Anadolije, a stanovnici se nadaju kako će uskoro poteći i prvi bareli "crnog zlata". 
Ekipa Anadolije boravila je na jednom od lokaliteta koji se u Akcionom planu za istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH, koji je uradio Federalni zavod za geologiju, navodi kao potencijalno nalazište nafte.

Do hercegovačkog sela Mišljen udaljenog 12 kilometara od centra Ljubinja dolazi se uskim putem, koji je jednu trećinu čak i makadamski i može se preći isključivo terenskim vozilom ili traktorom. Da bi se stiglo na odredište, lokalitet rudnika u kojem iz kamena teče bitumen, od sela Mišljen treba preći oko dva kilometra ili četrdesetak minuta pješice u jednom pravcu preko kamenih stijena.

Kod samog rudnika, gdje se, inače, prije više decenija konjima izvlačila ruda prema Ljubinju, nesvakidašnji prizor. Na pukotinama kamena naslage bitumena. Crne nakupine tekućine izrazito su kvalitetne i jakog mirisa katrana.

Konjima prebacivali bitumen



"Ovdje primijetite da bitumena ima na kamenu. Ja sam ga uzimao odavde pa nosio kući da pokažem. Da li je to bilo ovo ljeto, sumnjam, bilo je kiša i dosta hladno. Od prošloga ljeta to potiče, kada je bila visoka temeperatura. Vidljivo je da se čak na samoj površini odvaja. Zavisi od temperatura. Prošlo ljeto nije bilo toliko izraženo zbog kiše. Nije se toliko ni kamenje ugrijalo da bi se bitumen odvajao od njega", priča Čedo Đordan, mještanin sela Mišljen, koji je bio naš ljubazni vodič do bušotine na rudniku.  

Tu su nekada rađena i istraživanja na više desetina bušotina. Ona kod koje smo mi bili je duboka nekoliko metara. 

"Bio sam mali. Ne znam godine tačno, ali preko 50 godina ima kako je to rađeno. Pošto je meni 70, možda prije 55 godina. Sjećam se radnika koji su dolazili iz Mišljena i susjednih sela Hrasnog i Bančića te okolnih područja koji su radili na ovim drugim bušotinama. Bilo je 20 do 30 radnika, možda i više. Bila su dvojica stručnjaka, Ivica Frkonja, koji je sa porodicom stanovao i vodio te radove, kao i Mitar Ivelja", navodi Đordan. 

Prisjeća se da se na vratu nosio kompresor sa Mišljena na rudnik na tragačama i gredama koje su bile dosta debele da ne bi pukle i pobile ljude.

"Kada se vraćao sjećam se te priče da su došli neki stručnjaci iz Sarajeva koji su to razmontirali u više dijelova i da je to lakše vraćeno. Ali, to je ručno prebačeno jer nije bilo mehanizacije, a bio je kompresor koji je radio", prisjeća se Đordan.

Naglašava kako je bilo više bušotina, desetak. Najdublja je, veli Đordan, bila oko 17 metara.

"Sve je transportovano. Tada je to prebacivano na konjima. Nije bilo puta. Koliko je to vagona, niko ne zna. Ljudi su dolazili sa konjima sa Mišljena i Bančića i to prebacivali. Ljudi su tu radili, zarađivali hljeb.  Toga se sjećam", navodi Đordan.

U dokumentu koji se odnosi na istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH Federalnog zavoda za geologiju navedeno je da je izvršena preliminarna analiza matičnih stijena, urađeni primjeri strukovnih stilova te data strukturna interpretacija Dinarida. Po dobijenim rezultatima, navedeno je u dokumentu, sa naftno-geološkog aspekta najperspektivnije strukture područja Federacije BiH nalaze se na prostoru Stoca, Mostara, Drežanke (Drežnice), Tomislav-grada, Livna i Glamoča. 

Brojna i bogata nalazišta



Naglašeno je kako su uz rub Popovog polja i po okolnim planinama poznata brojna nalazišta bituminoznih stijena od kojih je samo nalazište Mišljen detaljno istraženo.

"Na osnovu analize, bitumen je naftnog reda i epigenetskog porijekla koji sadrži 9,79 posto bituminoznih materija. Bitumen se odlikuje relativno visokim sadržajem smola i manjom koncentracijom asfaltene, te se svrstava u asfalte", naglašeno je u dokumentu.

Pitali smo šta bi za stanovnike hercegovačkog platoa na Mišljenu značio pronalazak nafte.

"Da ima neko, značilo bi nešto. Ovako, selo je spalo na četiri starije osobe. Kada bi se desio povratak, to ne znam. Vjerovatno bi se neko vratio. Ako ne bi, onda bi sigurno donekle dolazili radnici da rade. Vjerovatno bi se ostvarilo da negdje ljudi moraju zarađivati novac", navodi Đordan. 

Lokaliteti koji su potencijalna nalazišta nafte su privatna imanja. 

"Kada je bilo ispitivanje, niko nije osporavao. Sve je kod nas privatno. Nema društvenog. Nisu stanovnici ranije branili, a šta će biti ubuduće, ko zna. Čovjek se za svašta hvata sada. Možda bi tražili i to", navodi Đordan. 

Vlasnici imovine pretežno su prilikom izbjeglištva u posljednjem ratu od 1992. do 1995. odselili do Neuma i do Popova polja.

Bituminozne pojave nalaze se i kod sela Strujići, također u Ljubinju, Mirilovići, u opštini Bileća, te brojnim selima na području Grada Trebinja - kod sela Crno Valje, Domaševa, Velaška, Trebiova, Ive, Kunja Glavica i Jazinama.

"Koliko mene sjećanje služi, bilo je negdje 80-ih i 90-ih godina istraživanje na graničnom području Vilusa i Grahova prema Crnoj Gori. Koji su konačni rezultati ovih istraživanja meni nije poznato. Sem ovih novih informacija i najava da će eventualno doći do novih istraživanja, ozbiljnijih razgovora po tom pitanju, nisam imao ni sa jednom domaćom ili međunarodnom institucijom koja se validno bavi istraživanjem nalazišta nafte", istakao je u razgovoru za Anadoliju Slavko Vučurević, gradonačelnik Trebinja.

Vučurević: Nafta bi preporodila Hercegovinu



On navodi da bi Grad Trebinje podržao i podržava sva ta istraživanja i mogućnost nalaska nafte na tom području.

"Vjerovatno, na osnovu nekih podataka na ovom području može da bude. Ne može se bez pravog naučnog istraživanja i praktičnog reći ni da će biti ni da neće. Što se nas tiče, za nas je prihvatljiva ideja da se vrše istraživanja, a pogotovo ako se određena stručna mišljenja validnih institucija ukazuju da ta mogućnost postoji na području našeg grada. Meni je, prije svega, drago da se Shell kao jedna renomirana kuća koja se bavi proizvodnjom i prometom nafte i naftnih derivata pojavljuje kao koncesionar što ponovno govori o ozbiljnosti podataka sa kojima se raspolaže i koji naznačavaju mogućnost otvaranja istražnih radnji na ovom području", ističe Vučurević.

Naglašava da bi eventualni pronalazak nafte i plina bila prava dobit u ekonomskom smislu. Jer, i za nas bi značilo, navodi Vučurević, kao za Arabiju ili neke arapske zemlje koje su bogate naftom ili Rusiju koja je bogata i naftom i plinom.

"Sigurno da bi taj pronalazak ili eventualno eksplatacija tih energenata ekonomski preporodila Grad Trebinje i čitavu regiju i prema tome u tom smislu ponovno apostrofirajuči, ako se radi o Shellu kao renomiranoj kompaniji, znači da imamo potuno validnu međunarodnu organizaciju. Mi ćemo dati punu podršku što se tiče naše Gradske uprave da se ta istraživanja obave, što je u našem domenu ili ovlaštenju mi ćemo to obaviti", zaključuje Vučurević.

I Ploče bi imale koristi



Naravno da bi, cijeni Vučurević, pronalazak nafte značilo preporod, te poručuje: "Nači energenti na području Hercegovine bilo koje opštine ili grada Trebinja bi bila prava dobit za sve stanovnike Hercegovine, pa i šire."

"Tako da se zna šta bi nalazišta energenata velika vukla za sobom. Apsurdno je govoriti koja bi to dobit bila i šta bi to ukupno značilo. A, sigurno bi značilo opšti ekonosmki i društveni preporod na ovom području", navodi Vučurević.

On ističe da Bosna i Hercegovina praktično ima svoju luku, a to su Ploče.

"Što se tiče geografije Trebinja, Ploče su najbliže Trebinju i ovom dijelu Hercegovine gdje pokazuju neki rezultati istraživanja da će se taj mogući energent naći. Naravno, hiljade kilometara se pravi plinovoda i naftovoda tako da ta razdaljina od Trebinja prema Pločama i dalje prema svjetskim destinacijama je oko 140 kilometara i ne bi predstavljala neku veliku investiciju ukoliko bi se nalazišta energenata o kojima mi govorimo bila dovoljno isplativa da se to i uradi. Prema tome, mislim da su Ploče najrealnija i najprihvatljivija opcija za eventualni pronalazak nafte i njen transport tog energenta sa ovog područja", navodi gradonačelnik Trebinja.

Do kraja 2015. godine trebao bi biti potpisan ugovor o koncesiji za istraživanje i eksplataciju nafte i plina na području bh. entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, a početkom 2016. uslijedit će i prva istraživanja na terenu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: