{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Istraživali smo: Koji oblik grijanja je najisplativiji?

25.10.2015. u 18:31
128
97
Istraživali smo: Koji oblik grijanja je najisplativiji?
128
Istraživali smo: Koji oblik grijanja je najisplativiji?
Foto: Arhiv/Klix.ba
S obzirom na to da je zima sve bliže, a mnogi još uvijek nisu sigurni kako ostati u toplom, istraživali smo na koji način se najisplativije grijati.
Nova zima, stare brige. Kako se ugrijati?

S obzirom na sve niži životni standard, a sve više cijene energenata, jedno od glavnih pitanja jeste kako se najefikasnije grijati, a da se pritom potroši što manje novca.

Najčešći oblici grijanja kod nas su: plinsko grijanje/centralno grijanje, električna energija, peći na pelet, grijanje na ugalj i drva.

Istraživanje smo ograničili na Sarajevo i Tuzlu, s obzirom na to da se radi o gradovima koji imaju najviše korisnika gradskih sistema grijanja.

U obzir smo uzeli prosječan stambeni prostor veličine 60 m2.

Centralno grijanje



Ovo je najčešći oblik grijanja u gradovima, a samo u Sarajevu na ovaj način grije se više od 5.000 stambenih jedinica.

Prosječna cijena grijanja po kvadratnom metru stambene površine iznosi 1,50 KM po tarifnom modelu, s tim da postoji i mogućnost plaćanja na osnovu potrošnje, pri čemu ta cijena može biti nešto niža.

Cijena instalacije košta otprilike 1.180 KM.

Međutim, mnogi građani iskazuju nezadovoljstvo prema pružaocima usluga. Naime, žale se kako su im radijatori često hladni. Iz Toplana-Sarajevo ranije su za naš portal potvrdili kako prema važećem Pravilniku temperatura u stanovima mora biti 20 stepeni, s tim da se intenzitet grijanja određuje metodom autoregulacije.

Drugim riječima, što je niža temperatura zraka, to su topliji radijatori.

Električna energija



"Ovdje u BiH, a posebno u Sarajevu, postoji krajnje neregularan odnos između cijena energenata. Na bazi toga dolazimo do zaključka da je najisplativije grijati se na nešto što se u normalnim evropskim zemljama nipošto ne bi smjelo koristiti, a to je električna energija", za Klix.ba rekao je Nijaz Mulalić, voditelj tima za energetsku efikasnost Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

Naime, prosječna cijena električne energije iznosi 0,082 KM po kilovat satu (kW/h), što nas svrstava u države s najjeftinijom strujom u regionu.

Cijena instalacije je također jeftina s obzirom na to da za ugradnju tih sistema uglavnom nije potrebno angažovati majstore. Trenutno su najpopularniji tzv. konvektori. Konvektor deklarisane vrijednosti 2 kW/h troši upravo toliko, ali do uštede dolazi zbog sistema dogrijavanja u kojem uređaj samo održava temperaturu.

Za zagrijavanje 50 kvadrata otprilike su potrebna tri konvektora vrijednosti 600 KM, koji se uvijek lako mogu prodati ukoliko nismo zadovoljni.

Peći na pelet



I ovo je sve popularnije rješenje, pogotovo kod vlasnika porodičnih kuća. Cijena jedne tone peleta kreće se od 250 do 300 KM.

Instalacija ovog sistema često može ispasti nešto skuplja s obzirom na to da sama peć košta od 2.500 do 3.500 KM, a troškovi ugradnje su između 250 i 300 KM.

Međutim, osnovna prednost ovog sistema jeste to što peći uglavnom rade automatski. Drugim riječima, spremnik peći napunite peletom i odredite vrijeme kada će se paliti i gasiti. Na taj način se može napraviti velika ušteda koja vremenom vrati veliku početnu cijenu prelaska na ovaj sistem.

"Definitivno se isplati ako živiš u kući. Mi smo recimo već, kad saberem naše račune od plina od ranije, isplatili ovu peć, jer sada nam je godišnja potrošnja peleta onolika koliko smo trošili plina za dva i po mjeseca", rekla je za naš portal jedna korisnica ovog sistema koja živi u Sarajevu.

Za one kojima je stalo do zaštite životne sredine pelet možda nije najbolje rješenje.

"Pelet je za nijansu jeftiniji kao energent, ali ima veliku emisiju čvrstih čestica, tako da s aspekta zaštite životne sredine, pelet nije preporučljiv kada je riječ o individualnim ložištima u urbanim sredinama", rekao je Nijaz Mulalić, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.

Ugalj i drva



Ukoliko vam nijedan od ovih sistema ne odgovara tu su opet dobri stari ugalj i drva.

Prosječna cijena jednog metra bukovog drveta je 97 KM, s tim da se u tu cijenu dodaje i cijena transporta, što može biti veoma skupo za nekog ko stanuje u urbanim sredinama. Prosječna cijena drvenog uglja je 149 KM. Također cijepanje, slaganje i skoro svakodnevno unošenje drva i uglja iz skladišta do stana veoma je mukotrpan posao koji nije pogodan za starije i bolesne osobe.

Cijene šporeta na drva variraju između 250 i 300 KM za obični kućni šporet, do 2.000 ili 3.000 maraka za šporet velikog kapaciteta koji se koristi za grijanje višeporodičnih kuća. Ukoliko neko stanuje u stambenoj zgradi potrebno je tražiti dozvolu za prelazak na ovaj sistem, s obzirom na to da je potrebno prilagoditi dimnjake, odnosno izbušiti rupu za cijev za odvod dima.

Također, ovaj način grijanja zahtijeva stalno prisustvo nekog ko će ložiti vatru, a postoji i opasnost od požara.

"Vlasnici stana od 60 kvadrata mjesečno uglavnom potroše uglja i drva u vrijednosti od 150 do 160 KM mjesečno, dakle oko 12 metara za cijelu sezonu", za Klix.ba je rekla Gordana Bulić iz Udruženja potrošača BiH.

Kao najveća mana ovog načina grijanja ističe se činjenica da se uglavnom zagrijava samo jedna prostorija.

Ipak, nakon svih sagledanih aspekata, najisplativijom se čini varijanta grijanja na struju, a isto misle i stručnjaci.

"Kod nas je struja toliko jeftina da je, nažalost, za puno stanova to najisplativiji način grijanja, jer se radi o jednom vrlo čistom i jeftinom načinu koji ne iziskuje toliko našeg vremena. Nakon toga slijedi prirodni gas, a tek onda pelet", rekao je profesor Mulalić.

Prosječna mjesečna cijena grijanja stana od 60 kvadrata:
mazut 306 KM
ugalj 87 KM
drvo 73 KM
struja 44 KM

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: