{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


I to je moguće u BiH: Skresali svoje plaće, ne uzimaju kredite, povećali budžet i ostvarili suficit

8.5.2015. u 21:53
2.245
173
I to je moguće u BiH: Skresali svoje plaće, ne uzimaju kredite, povećali budžet i ostvarili suficit
2.245
U vrijeme dok misija MMF-a vodi pregovore s vlastima BiH o novom višemilionskom kreditu, a drugi budžeti preživljavaju kreditnim zaduženjem kod domaćih banaka, informacija da je jedna općina u BiH ostvarila suficit djeluje nerealno. A Kaknju je to ipak pošlo za rukom...
U 2014. godini u potpunosti su realizirana socijalna davanja, redovno su isplaćene stipendije za učenike i studente, redovno su izvršavane obaveze u pogledu stimulativnog zapošljavanja pripravnika, realizirana su značajna ulaganja u infrastrukturu, osigurane su brojne povlastice za investitore… Uz sve to, Općina Kakanj zabilježila je i suficit u budžetu od 108.700 KM.

Moglo je i bolje



A suficit je mogao biti i veći, kaže načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra na početku razgovora za Klix.ba. Izmjenama zakona na nivou Federacije BiH općinama je umanjen prihod od indirektnih poreza, a u slučaju Kaknja značajna je odluka Vlade Federacije BiH da RMU “Kakanj” ne treba plaćati koncesijsku naknadu općini, što je dodatno utjecalo na budžet.

Ne postoji neki poseban recept za ovakav uspjeh kaže Mandra, ali navodi nekoliko ključnih koraka.

“Prije dvije godine smanjili smo plaće zaposlenih u općinskoj administraciji za 10 posto, a tada je smanjena plaća i načelniku, kao i paušali vijećnicima za 20 posto. Ukinuli smo plaćanje za sve komisije čije se sjednice održavaju u okviru radnog vremena, čak smo i vijećničke komisije bili ukinuli, ali ih postepeno vraćamo zbog okolnosti”, kaže Mandra.

Ipak, priznaje da je ključna odluka Vlade Federacije BiH da energetski objekti na području Kaknja trebaju plaćati određene takse. Sve u svemu, od budžeta koji je 2011. iznosio blizu 11 miliona KM, budžet za 2015. povećan je na 22 miliona KM. Dakle, samo za četiri godine budžet je udvostručen.

No, pored prihoda, zahvaljujući odluci Vlade Federacije BiH postoje i drugi faktori koji su utjecali na povećanje budžeta.

“Koristimo i neke vlastite resurse koji se do sada nisu koristili. Mi smo prodali poslovne prostore čiji zakupci nisu redovno izmirivali obaveze i od tih sredstava gradimo novu zgradu Općine. Od prodatog jednog, gradimo tri kvadrata i sve to pokreće cijeli grad”, nastavlja Mandra.

Treći ključni faktor jeste racionalizacija troškova i odluka da se ne troši više nego se ima.

Izgrađen dom kulture, muzej, obnovljena infrastruktura...



A građani itekako mogu vidjeti šta znači povećanje budžeta. Podsticaji za poljoprivredu i poduzetništvo bili su prije dvije godine 28.000 KM, a danas iznose 600.000 KM. Izgrađen je potpuno novi dom kulture, nova zgrada muzeja, likovna galerija, obnovljena muzička škola...

“Samo u prošloj godini, uz pomoć drugih instanci, ali i naših izdvajanja, izgradili smo 30 stambenih objekata za socijalno ugrožene. Mjesna zajednica Kakanj 2 dobila je grijanje, to je projekt ukupne vrijednosti 2,5 miliona KM, a prošle godine investirano je milion KM. Nabavili smo dva kamiona za naše komunalno preduzeće, pravimo zgradu Općine, obnavljamo infrastrukturu...”, pojašnjava Mandra šta građani imaju od povećanog budžeta.

I pored svih projekata, Općina Kakanj nije uzimala bilo kakve kredite.

“Nemamo nikakvog kreditnog zaduženja. Preuzeli smo dio kredita našeg komunalnog preduzeća koje je taj kredit podiglo prije 12 godina zbog izgradnje vodovodne mreže”, poručuje Mandra.

Nove investicije u Kaknju



Načelnik Kaknja kaže da je spreman podijeliti svoje iskustvo i sa drugim načelnicima.

“Prvo se mora poslati poruka da se radi o domaćinskom poslovanju prilikom trošenja budžetskih troškova. Ako su plaće visoke treba ih smanjivati, ako ima neracionalnih troškova treba ih skresati”, smatra Mandra.

Povoljan ambijent, pored različitih beneficija, Mandra smatra da podrazumijeva i gradnju domova kulture, muzeja, poboljšanje statusa građana...

“Sve to potencijalnim investitorima govori da je to prosperitetna sredina”, zaključuje Mandra.

Na kraju, Mandra skromno zaključuje da uspjeh Kaknja nije plod neke pretjerane mudrosti, već spoj logičnih poteza općinske uprave i sretnih okolnosti.

Da su pred Kaknjem još bolje godine svjedoči i podatak da je počela realizacija investicije firme Agroproteinka Zagreb koja je u Kaknju osnovala firmu Bioorganika radi realizacije investicije ukupne vrijednosti od blizu 20 miliona KM.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: