{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


I nakon katastrofe iz 2014.: Rijetka domaćinstva u BiH osigurana od poplava

22.11.2015. u 09:42
52
44
I nakon katastrofe iz 2014.: Rijetka domaćinstva u BiH osigurana od poplava
52
I nakon katastrofe iz 2014.: Rijetka domaćinstva u BiH osigurana od poplava
Poplave iz maja 2014. godine (Foto: Arhiv/Klix.ba)
U vrijeme katastrofalnih poplava koje su 2014. godine zadesile našu zemlju mali broj domaćinstava, tek oko dva posto, imao je polisu osiguranja za rizik od poplava.
Iako su prošlogodišnje poplave i klizišta nanijele velike štete na imovini građana i kompanija, svijest o osiguranju nije se značajno poboljšala.

U osiguravajućim kućama koje smo kontaktirali kažu da je razlog malog broja osiguranja prije svega nizak standard stanovništva, ali i slaba zainteresovanost građana za dodatna osiguranja od rizika elementarnih nepogoda.

Osiguranje od poplava je tzv. dopunski rizik koji se posebno ugovara uz polisu osiguranja imovine od požara i prirodnih sila. To u praktičnom smislu znači da kod ugovaranja polisa osiguranja osiguranici, nažalost, često uzimaju osiguranje koje je nešto jeftinije, ali pokriva samo osnovne rizike, podrazumijevajući kako je mala vjerovatnoća da i poplava može uništiti njihovu imovinu.

Mali interes za osiguranje imovine



Zavisno o kojoj osiguravajućoj kući i o kom paketu je riječ, godišnja premija osiguranja od rizika poplave, bujice i visoke vode za stan od 50 m2 se kreće od 75 do 115 KM.

Poplave iz maja 2014. godine (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Poplave iz maja 2014. godine (Foto: Arhiv/Klix.ba)


U Sarajevo osiguranju kažu da su prošle godine u vrijeme majskih poplava imali oko 9.000 osiguranika koji su imovinu osigurali od osnovnih rizika kao što su požar, udar groma i oluja, a svega je oko 3,5 posto osiguranika, koji su bili sa područja pogođenim poplavama, ugovorilo i dopunski rizik za svoju imovinu - rizik od poplave.

"Zbog malog broja ljudi koji su se zaštitili polisom osiguranja od poplava, osiguravajuća društva su učestvovala u plaćanju šteta sa relativno malim iznosom u poređenju sa razmjerama šteta od prirodne nepogode. To nam govori kako je interes za osiguranje imovine bio i jeste mali", kaže Ermin Čengić, mr. sc. psih., menadžer korporativnih komunikacija i marketinga u Sarajevo osiguranju.

Također dodaje da je za prvih devet mjeseci ove godine Sarajevo osiguranje imalo 1.316 polisa osiguranja imovine sa uključenim rizikom poplava i ukupna premija po ovim polisama iznosila je 126.530 KM. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine imali su svega 604 polise sa vrijednošću premije od oko 80.000 maraka.

Poplave iz maja 2014. godine (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Poplave iz maja 2014. godine (Foto: Arhiv/Klix.ba)


"Nažalost, i uz ovo povećanje, to je još uvijek svega 15 posto ukupnih polisa osigurane imovine, što znači da je svijest o važnosti osiguranja od poplava i dalje na niskom nivou", kaže Čengić.

I u VGT osiguranju je udio polisa osiguranja imovine koje uključuju i rizik od jako nizak.

"Neposredno nakon prošlogodišnjih poplava povećao se broj zahtjeva za ugovaranjem rizika od poplava. Međutim, već nakon nekoliko mjeseci interes osiguranika je smanjen, tako da je prema podacima iz naše evidencije, interes za ovaj vid osiguranja i dalje zanemariv", ističu u VGT osiguranju.

Slična situacija je i u ASA osiguranju, gdje kažu da se vrlo rijetko uz osiguranje stambenih nekretnina ugovara rizik poplave, a iako se ugovori, to se vrši na minimalan iznos.

Direktor Društva i predsjednik Uprave ASA osiguranje d.d., Sarajevo Feđa Morankić smatra da država kroz svoje institucije treba skupa sa udruženjem osiguravača kao i sa osiguravajućim društvima pojedinačno, raditi na razvoju svijesti osiguranika, građana BiH i da se takva aktivnost prepozna kao prijeka potreba.

Poplave iz maja 2014. godine (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Poplave iz maja 2014. godine (Foto: Arhiv/Klix.ba)


"Problem je u tome što ni sama država nije prepoznala ovaj značaj i samim tim i mogućnost da se ugovorima o osiguranju, na kvalitetan način riješi pitanje zaštite rizika osiguranja imovine. U ovom konkretnom slučaju, rizika poplave", pojašnjava Morankić.

Osiguranja poljoprivrede i usjeva praktično i nema



Situacija je još lošija kada je u pitanju osiguranje poljoprivrede i usjeva od poplava. Na ovu vrstu osiguranja se odlučuju obično zemljoradnici odnosno zemljoradničke zadruge koje imaju svijest o tome ili su njihovi investitori odnosno finansijeri strane međunarodne organizacije koje kroz svoje projekte insistiraju na takvoj vrsti osiguranja.

"Smatram da će ova vrsta osiguranja u narednom periodu doživjeti određenu vrstu ekspanzije s obzirom da su potrebe za ovim pokrićem postale veće", ističe Morankić.

U Triglav osiguranju su mišljenja da potencijalni osiguranici, prvenstveno zbog ekonomskih razloga, odnosno, visine premije osiguranja, koja dodatno opterećuje i onako nizak budžet, ne iskazuju veći interes za osiguranje imovine od poplava.

Poplave iz maja 2014. godine (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Poplave iz maja 2014. godine (Foto: Arhiv/Klix.ba)


"Ova konstatacija se posebno odnosi na pojedinačne poljoprivrednike i na poljoprivredne zadruge, kako u pogledu osiguranja usjeva i plodova tako i životinja", pojašnjava Alma Delić iz službe za marketing i tržišnu komunikaciju Triglav osiguranja.

Napominje i da se uglavnom svi objekti mogu osigurati od opasnosti poplave, s tim da kod utvrđivanja premije osiguranja, ista zavisi da li je i u kom periodu područje na kojem se nalaze objekti bilo plavljeno. Od toga direktno zavisi visina premije osiguranja. Objekti koji su na izuzetno rizičnim područjima, odnosno područjima koja često budu plavljena, mogu biti osigurani uz prethodno poduzimanje preventivnih mjera zaštite od poplave, kako bi se ovaj rizik smanjio na što manju mjeru.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: