Zbog odluke OHR-a
0

Hrvatske stranke najavljuju tužbe međunarodnim institucijama

SRNA
Zgrada OHR-a
Zgrada OHR-a
Dva HDZ-a i sedam hrvatskih stranaka smatraju da OHR-ovo suspendovanje odluke Centralne izborne komisije o formiranju vlasti u FBiH predstavlja uvođenje vanrednog stanja i rušenje ustavnog poretka, te najavljuju tužbe međunarodnim institucijama.

Hrvatske stranke ističu da, zajedno sa drugim političkim strankama koje nose većinski izborni legitimitet i osjećaju odgovornost za hrvatski narod i očuvanje BiH, pripremaju obraćanja i tužbe međunarodnim institucijama, od Međunarodnog suda za ljudska prava do Savjeta Evrope i OEBS-a.

U zajedničkom saopštenju stranke ističu da ovaj nalog OHR-a potvrđuje već etabliranu politiku svođenja ustavne pozicije hrvatskog naroda na nivo niži od nivoa nacionalne manjine, te da do kraja razobličuje politiku dijela međunarodne zajednice koja od FBiH pravi entitet samo bošnjačkog naroda, a od BiH državu s dva entiteta i dva naroda, i nikakvim šansama za njen opstanak.

"To je projekt političkog etnocida nad Hrvatima", smatraju HDZ BiH, HDZ 1990, HSS, HKDU, UHSP, DC, HSP Herceg Bosne, HSP dr Ante Starlević Herceg Bosne i Hrvatski pravaški blok.

U ovim strankama navode da nezakonito i neustavno djelovanje, kao i negiranje izborne volje hrvatskog naroda od većinskih bošnjačkih stranaka SDP-a i SDA, s očiglednim blagoslovom moćnog dijela međunarodne zajednice, potvrđuju ''najcrnje slutnje da je hrvatskom narodu u posljednjih 15 godina namijenjena sudbina `kolateralne štete` u regionalnim preslaganjima nakon raspada bivše Jugoslavije".

Hrvatske stranke ističu da, bez obzira što nečasnu ulogu u tome ima i dio međunarodne zajednice, neće prihvatiti takvu ulogu namijenjenu hrvatskom narodu i da će se boriti protiv nje svim demokratskim sredstvima.

"Svjedoci smo da se ovim nalogom OHR stavlja na stranu onih koji ne priznaju odluke državnih institucija, odnosno odluke CIK-a BiH koji je štitio Izborni zakon i Ustav FBiH, te je time OHR preuzeo odgovornost za ovakvo vanredno stanje i pravni haos", ocjenjuju iz ovih stranaka.
I ranije intervencije u ustave, od derogiranja dijela Vašingtonskog sporazuma u Dejtonskom sporazumu, preko takozvanih Berijevih pravila za izbor delegata u Dom naroda FBiH, Petričevih amandmana kojim je mijenjan Ustav Federacije BiH i drugih stvari, svaki put su bile na štetu ustavnih prava hrvatskog naroda, dodaje se u saopštenju.

Hrvatske stranke smatraju da je to kontinuitet politike, koja nemogućnosti provođenja Dejtonskog sporazuma, zbog njegovih konstrukcijskih grešaka ili interesa i politika drugih aktera suprotnih duhu i slovu Dejtona, pa i regionalnih planova i projekcija velikih sila, pokušava rješavati preko prava hrvatskog naroda. 

Iz hrvatskih stranaka podsjećaju da je nakon što je "izvršen ustavni udar" kroz neustavno uspostavljanje vlasti u FBiH, OHR pozvao nadležne institucije da se o tome izjasne i preuzmu odgovornost, nakon čega je CIK preuzeo odgovornost, zaštitio Ustav i Izborni zakon i poništio neustavan izbor. 

"CIK je na taj način vratio kredibilitet domaćim institucijama. Nedopustivo je i pogubno da nakon toga OHR suspenduje odluke CIK-a i pokušava legalizovati pravni haos", ističe se u saopštenju.

Hrvatske stranke navode da podržavaju jačanje domaćih institucija, kao i dogovor i kompromis domaćih političkih snaga, što je od svih traženo upravo iz međunarodnih krugova, zbog čega i ''čudi da se OHR priklonio onim snagama koje ne priznaju odluke domaćih institucija".

Incko je danas privremeno suspendovao odluke CIK-a koje se odnose na validnost Doma naroda Parlamenta FBiH, te izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije. Odluka OHR-a o privremenoj suspenziji odluka CIK BiH znači da su legalni oni organi vlasti u FBiH čija su imena objavljena u Službenim novinama FBiH 21. marta, sve dok Ustavni sud FBiH to ne potvrdi ili ne odluči drugačije.
CIK BiH prethodno donio odluku da izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH nije proveden u skladu sa Izbornim zakonom BiH i kojom se poništava njihov izbor, te utvrdio da nisu bili ispunjeni uslovi za konstituisanje Doma naroda jer izbori za ovaj dom nisu provedeni u svih deset kantona u skladu Zakonom.