HNS-ov pokušaj zamjene teza: Svoj izborni zakon predstavili kao ustavan iako se nije odlučivalo o tome
Iz Hrvatskog narodnog sabora tvrde da je njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona u dijelu izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda već dobio zeleno svjetlo Ustavnog suda BiH. To argumentuju odbačenom apelacijom Kluba Bošnjaka na izmjene Izbornog zakona koje su u Domu naroda u proljeće 2022. godine usvojene glasovima HDZ-a i SNSD-a, a koje su slične današnjem prijedlogu.
"Ustavni sud BiH je 26. maja 2022. godine, razmatrajući zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine, usvojio odluku U-14/22 gdje u točki 47. stoji: ‘Ustavni sud zaključuje da Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda'", stoji u saopćenju.
HNS tvrdi da dio teksta izmjena Izbornog zakona o izboru članova Predsjedništva koji će se naći u proceduri pred Parlamentom BiH već ima "zeleno svjetlo" Ustavnog suda BiH s jasnim stavom da ne postoji ugrožavanje vitalnog interesa Bošnjaka.
Cilj apelacije je bilo odložiti izmjene kako bi u konačnici bile onemogućene
Da bi shvatili zašto se ovdje radi o spinu i zamjeni teza potrebno je razumjeti politički i vremenski momenat u kojem su date izmjene usvojene i zašto je tada podnesen zahtjev o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.
Naime, HDZ je Zakon uputio u proceduru 27. aprila 2022. godine, kako je Klub Bošnjaka zatražio zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, prije glasanja u Domu naroda o tome je odluku trebao donijeti Ustavni sud BiH. Ustavni sud je odluku da vitalni nacionalni interes Bošnjaka nije ugrožen donio 26. maja. U hronologiji događaja bitno je navesti i da je Centralna izborna komisija 4. maja 2022. godine raspisala izbore, što je značilo i da je nemoguće čak i u slučaju da Dom naroda i Predstavnički dom usvoje HDZ-ov zakon da on bude primijenjen na Općim izborima 2022. godine.
Dom naroda je 15. juna usvojio ove izmjene, ali je tada apelacija koju je uputio Klub Bošnjaka ispunila svoj politički cilj, odnosno odložila je donošenje tih izmjena do raspisivanja izbora. Inače, sam izbor članova Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda ni nema nikakve veze sa bošnjačkim nacionalnim interesom.
Izmjene izbornog zakona, koje su bile šire od Predsjedništva i odnosile se i na Dom naroda, nisu bile usvojene na vrijeme da budu primjenjive na izborima, a probosanske stranke nisu morale da pred Predstavničkim domom odbijaju zakon što bi HDZ koristio kao dokaz nemogućnosti dogovora.
Ustavni sud nikada nije odlučivao o ustavnosti njihovog prijedloga
Bitno je istaći, da to što je Ustavni sud proglasio da zakon nije štetan po nacionalni interes bošnjačkog naroda ne znači i da je sam zakon u skladu sa Ustavom. Jasno je da je bilo teško dokazati da izbor člana Predsjedništva iz reda Hrvata krši nacionalni interes Bošnjaka, ali (ne)ustavnost njihovog prijedloga nema dodirnih tačaka sa tom apelacijom.
Ustavni sud bi se o tome da li je zakon u skladu sa Ustavom BiH mogao odrediti tek onda kada on bude pravomoćno usvojen i na Domu naroda i u Predstavničkom domu. U hipotetičkoj situaciji Ustavni sud bi tada morao procijeniti da li HDZ-ove izmjene zakona krše dio Ustava koji navodi da se članovi predsjedništva iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda biraju neposredno sa teritorije Federacije BiH, ali i da li se narušava to da je Federacije BiH jedna izborna jedinica i krše li se prava glasača čiji bi glas postao manje vrijedan u odnosu na glasove iz pet kantona koje je HDZ izdvojio.
U konačnici Hrvatski narodni sabor je pomiješao "kruške i jabuke" i to što prijedlog zakon ne krši vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda pokušao provuče to da ne krši Ustav BiH, što je posebna problematika. HNS je pokušao zapravo da probosanske stranke "slomi" da pristanu na to da ono što Čović naziva "minornim izmjenama odvraćanja", a što zapravo mijenja karakter Federacije BiH koji je usaglašen Washingtonskim i Dejtonskim sporazumom.
Turska pokušava smanjiti ovisnost o ruskom plinu, pregovara sa američkim divom Exxonmobile
