{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hej, Jugosloveni, jeste li još živi?

S
14.3.2011. u 11:25
0
92
Hej, Jugosloveni, jeste li još živi?
0
Hej, Jugosloveni, jeste li još živi?
Foto: Deutsche Welle
Dvadeset godina nakon raspada Socijalističke federativne republike Jugoslavije u zemljama koje su je nekada sačinjavale još ima onih koji za sebe kažu da su Jugosloveni. No, jako ih je malo.
Deutsche Welle (DW) je istraživao ima li još Jugoslovena u tri nekadašnje centralne republike bivše SFRJ - Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

U aprilu se očekuje popis stanovništva u Hrvatskoj, u Srbiji je odložen za oktobar, a u BiH daj Bože da ga ikada i bude. Naime, u BiH popis stanovništva je posljednji put izvršen 1991. godine. Nakon rata, oni koji vode ovu državu ne mogu se dogovoriti, pa se o popisu priča, ali ništa ne dogovara.

Ima li Jugoslovena?

Ipak, kada bi se danas izjašnjavali koliko ljudi bi se izjasnilo kao Jugosloveni?

Maja Rogić, Novosađanka rođena godinu prije smrti Josipa Broza Tita, tvrdi da je Jugoslovenka.

"Mislim da je osnovni razlog to što sam odrasla u porodici u kojoj se njegovalo bratstvo i jedinstvo i u kojoj su se njegovale tekovine Jugoslavije. Tako da mislim da su moji roditelji imali presudan utjecaj na to. I da čak i devedesetih godina, kada je počelo svašta da se dešava, kada je počeo rat, oni nikada nisu prešli ni na jednu stranu, nego su ostali doslijedni tom jugoslovenskom duhu", kazala je Rogić za DW.

Ni Goranu Behmenu iz Sarajeva nije bitna nacionalna pripadnost.

"Ako me pitate o mom nacionalnom izjašnjavanju, onda ću vam reći da se izjašnjavam onako kako se osjećam: a osjećam da sam Južni Sloven, Bosanac i Hercegovac. Tome možemo još dodati da sam Sarajlija, porijeklom Hercegovac i tako dalje", istakao je on.

Ideja jugoslavenstva mrtva?

Biljana Kasić, profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, smatra da je ideja jugoslavenstva danas manje-više mrtva.

"Po mom sudu, ideja jugoslovenstva je danas u ideološko-političkom značenju mrtva i u tom smislu teško obnovljiva. Razlozi su prije svega u nacionalnim, preciznije u nacionalističkim projektima, a koji su dijelom doveli do rušenja jugoslovenske zajednice", kazala je Kasić.

No, isto mišljenje ne dijeli Aleksej Kišjuhas, sociolog sa novosadskog Filozofskog fakulteta. On vjeruje kako se ideja jugoslovenstva može oživjeti.

"Postoji neka vrsta nostalgije za tim vremenima. I ta nostalgija je razumljiva jer postoji i u istočnoevropskim zemljama. Iz tih razloga, smatram da, ukoliko bi postojala neka vrsta inicijative za očuvanje tog identiteta, on ne bi nužno propao", napomenuo je Kišjuhas.

On je dodao i to da nacionalistima ni u jednoj državni bivše Jugoslavije ne odgovara da se ljudi izjašnjavaju kao Jugosloveni.

"Danas biti Jugosloven je zaista jedna subverzivna identifikacija. Zbog odsustva države-nacije, ona je kao takva prije svega antinacionalna identifikacija i insistira prije svega na jednom multinacionalnom principu, koji je karakterisao taj jugoslovenski prostor kao takav", kazao je Kišjuhas za DW.

Jugoslovenski identitet - jezik i rock and roll

Ali, Sarajlija Behmen ne smatra da Jugosloveni nemaju svoj identitet, jezik, kulturu, pa čak i svoj rock and roll.

"Ne možete reći da je Ekatarina Velika samo srbijanski bend, već jugoslovenski. Isto tako, Bijelo dugme, iako je sarajevsko, ono nije samo bosanskohercegovačko. Ono je i bosanskohercegovačko, i srbijansko, i hrvatsko, i makedonsko. Odnosno, ono je postalo simbol jednog pokreta koji se zvao ex Yu rock", rekao je Behmen.

Da je saradnja među nekadašnjim jugoslovenskim republikama otvorena smatra i mirovni aktivista iz Zagreba Ognen Tus.

"Jezik koji govorima svima je razumljiv i samim time je teško zatvoriti te granice za razmjenu ideja", kazao je Tus.

Patimo za bogatijom prošlošću?

U zemljama bivše Jugoslavije mnogi žale za prošlim vremenima, a profesorica Kasić smatra da dodatna motivacija za jugoslovenstvo izvire iz nostalgije za ekonomski bogatijom prošlošću naroda i narodnosti bivše SFRJ.

"Ali, to ne znači da interes za jugoslovenstvo ne postoji. On je, s jedne strane, motivisan dramom socijalno-ekonomskog urušavanja niza država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije a koje su u takozvanoj tranziciji. A s druge strane, i funkcionalnim interesima. Tu prije svega mislim na nužnu tržišnu upućenost jednih na druge", kazala je Kasić.

Jugosloveni - izumiruća vrsta

Naravno, Jugoslovenima nije prijatno u današnjim državama. Barem tako smatra Maja Rogić.

"Ugrožena manjina, ugrožena vrsta, izumiruća vrsta... I baš mi je žao zbog toga... Baš mi je žao što tako mali broj ljudi na pitanje 'šta si' ne odgovara odmah sa nacionalnom pripadnošću", s tugom je kazala Rogić.

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2001. godine, Jugosloveni nisu izraženi kao posebna kategorija. U Srbiji se, prema popisu stanovništva iz 2002, kao Jugosloveni izjasnilo više od 80.000 građana, od čega najviše u Vojvodini, oko 50.000. U Bosni i Hercegovini je 1991. godine, prije krvavog rata, živjelo više od 240.000 Jugoslovena. Inače, u bivšoj SFRJ, najčešće su se kao Jugosloveni izjašnjavali ljudi iz mješovitih brakova.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: