{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Haški tribunal pred dilemom zbog štrajka glađu Šešelja

F
3.12.2006. u 13:41
0
0
Haški tribunal pred dilemom zbog štrajka glađu Šešelja
0
Haški tribunal pred dilemom zbog štrajka glađu Šešelja
Nova kriza u Haškom tribunalu, pošto se stanje Vojislava Šešelja ozbiljno pogoršalo poslije 23 dana štrajka glađu, može da natjera predstavnike međunarodnog suda da prekrše principe Međunarodne medicinske asocijacije koja se protivi nasilnoj ishrani štrajkača glađu i primijeni bilo kog medicinskog tretmana koji štrajkač odbija.
Predstavnici Tribunala traže način da odgovore Šešelja od nastavka štrajka koji, po njihovoj ocjeni, "ozbiljno ugrožava njegovo zdravlje", a nadu da je još moguće izvršiti utjecaj na lidera srpskih radikala budi medicinski tim koji je Šešelj prihvatio da ga pregleda.

Ruski specijalist Andrej Harkin iz Naučnog centra za kardiovaskularnu hirurgiju "Bakuljev", dr. Momčilo Babić iz Srbije i francuski patolog Patric Bariot dolaze danas u Haag kako bi utvrdili zdravstveno stanje Šešelja, koji leži u holandskoj zatvorskoj bolnici.
Šešelj je prethodno odbio da ga pregledaju holandski i francuski doktor, a u petak je odbio i da primi medicinske stručnjake Međunarodnog crvenog križa.

Lider Radikalne stranke odbio je primiti delegaciju Međunarodnog crvenog križa, koja redovno posjećuje zatvorenike u Tribunalu s ciljem da utvrde medicinske uvjete njihovog pritvora, saznaje tanjug.

U svom posljednjem saopćenju od 30. novembra, Tribunal je kao posebno značajnu istakao saradnju sa ovom organizacijom i pozvao njene stručnjake da posjete Šešelja.

U istom saopćenju, međutim, predstavnici međunarodnog suda nisu isključili mogućnost "medicinske intervencije", tj. vještačke ishrane ili tretmana.

Njihova procjena je, naime, da Šešelj aktivno učestvuje u komunikaciji sa sudijama, svojim pravnim savjetnicima i posredno, javnim mnijenjem, te da to pokazuje da on ne želi da umre, što je, za njih, dovoljna osnova da mu daju medicinski tretman ili podvrgnu vještačkoj ishrani.

To ih, međutim, stavlja pred ozbiljnu moralnu dilemu - da prekrše principe iznesene u deklaracijama Međunarodne medicinske asocijacije, na koje se poziva i sam Šešelj u pismu upućenom predsjedniku Haškog tribunala 24. novembra.

U Tokijskoj deklaraciji ove organizacije iz 1975. zabranjuje se nasilna ishrana štrajkača glađu, a u Malteškoj deklaraciji iz 1991. izričito se zabranjuje da se nad štrajkačem glađu nasilno primjenjuje bilo koji medicinski tretman koji štrajkač odbija.

Šešelj je u svom pismu naglasio da odbija liječenje i vještačku ishranu tokom štrajka glađu, kao i obdukciju u slučaju svoje smrti.
Ovih principa pridržava se i Međunarodni crveni križ.

Deklaracije Svjetske medicinske asocijacije nalažu da se doktor uvijek stavi na stranu pacijenta, čak i u slučajevima kada postoji pritisak na njih.

Doktor ne smije da prekine štrajk glađu ukoliko to pacijent ne želi - ne smije čak ni da ga ubjeđuje da to uradi, već samo da ga obavijesti o posljedicama odbijanja da se hrani.

Malteška deklaracija naročito ističe moralnu dilemu pred kojom se doktori nalaze suočeni sa pacijentom koji štrajkuje glađu.

"Radi se o konfliktnim vrijednostima - moralna obaveza doktora je da spašava živote i radi u najboljem interesu svojih pacijenata, ali, isto tako, i da poštuje autonomiju koju pacijent ima kao ličnost", stoji u ovom dokumentu.

Dilema je najizraženija kada pacijent padne u komu i nalazi se na samrti, a prethodno je izdao jasne instrukcije da ne želi pomoć.

"Konačna odluka o intervenciji ili neintervenciji treba da bude ostavljena doktoru bez uplitanja treće strane", navodi se u Malteškoj deklaraciji.

Takva mogućnost - da doktor ipak interveniše, predviđena je u slučaju kada se procijeni da štrajkač glađu više nije u stanju da donosi racionalne zaključke ili kada padne u komu.

"Doktor je slobodan da donese odluku u ime pacijenta da primijeni tretman koji nalazi da je u njegovom najboljem interesu, uvijek se pozivajući na procjenu koju je napravio prateći ga tokom štrajka glađu", navodi se u Malteškoj deklaraciji.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: