Izricanje prvostepene presude šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne već je nekoliko puta odgađano. Završne riječi u tom predmetu održane su prije više od dvije godine u martu 2011.
Haaško tužiteljstvo bivše čelnike Herceg-Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra odbrane Brunu Stojića i komandante Glavnog štaba HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, komandante vojne policije HVO-a Valentina Ćorića te načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića, optužuje za zločine počinjene u sklopu udruženoga zločinačkog poduhvata, predvođenog bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja "Herceg-Bosne" koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja "velike Hrvatske".
U završnim riječima tužitelji su zatražili da ih se proglasi krivima te su za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za Ćorića 35 a za Pušića 25 godina zatvora, dok su odbrane zatražile njihovo oslobađanje.
Predmet protiv šestorke jedan je od najkompleksnijih pred Haškim sudom i samo je dokaznih predmeta oko deset hiljada.
Osim generala Praljka koji je sam tražio povratak u pritvor zbog spora oko troškova njegove odbrane, drugi optuženi u predmetu čekaju izricanje presude na privremenoj slobodi.
Šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata dobrovoljno su se predala 5. aprila 2004.
Suđenje je počelo u aprilu 2006. i pretvorilo se u jedno od najduljih suđenja pred Haškim sudom.
Kao jedan od razloga pomicanja rokova za objavljivanje ove i drugih presuda ICTY je u redovitim izvještajima Vijeću sigurnosti UN-a navodio i odljev kvalificiranog osoblja koje pomaže sudijama u njihovu radu.