Presuda Krajišniku, optuženom za genocid nad nesrpskim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini, bit će donijeta u srijedu, 27. septembra.
Tužilaštvo je zatražilo doživotnu kaznu zatvora za Krajišnika, dok je odbrana predložila njegovo oslobađanje po svim tačkama optužnice.
Iduće sedmice bit će nastavljeno suđenja bivšem predsjedniku Srbije Milanu Milutinoviću i petorici bivših zvaničnika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), nekadašnjim oficirima Vojske Republike Srpske, ranijem predsjedniku Republike Srpske Krajine Milanu Martiću, bivšim oficirima Jugoslovenske narodne armije (JNA) i ranijim visokim funkcionerima Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Suđenje se u ponedjeljak nastavlja Milutinoviću, Nikoli Šainoviću, Dragoljubu Ojdaniću, Nebojši Pavkoviću, Vladimiru Lazareviću i Sretenu Lukiću, optuženim za ratne zločine na Kosovu i Metohiji, počinjene 1999.
Hašku sudnicu će sljedeće sedmice zauzeti i bivši oficiri Vojske RS, optuženi za zločine u Srebrenici u julu 1995. godine.
Reč je o Vujadinu Popoviću, Ljubiši Beari, Dragu Nikoliću, Ljubomiru Borovčaninu, Radivoju Miletiću, Milanu Gveru, Vinku Pandureviću i Miloradu Trbiću.
Sljedeće sedmice bit će nastavljeno i suđenje Martiću, koji je optužen za zločine nad nesrbima u Kninskoj Krajini i zapadnoj Bosni, od 1991. do 1995, kao i za raketni napad na Zagreb, maja 1995. godine.
Bit će nastavljeno i suđenje "vukovarskoj trojki" - bivšim oficirima JNA Miletu Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću. Ta trojica su optuženi za streljanje oko 250 hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara, kod Vukovara, 20. novembra 1991. godine.
U haškoj sudnici bit će i šestorica bivših visokih funkcionera tzv. Herceg-Bosne tokom rata u BiH - Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić. Prema optužnici, njih šestorica su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu političkog i vojnog podjarmljivanja, etničkog čišćenja bosanskih muslimana i drugih nehrvata koji su živjeli na dijelovima teritorije BiH za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni i pripajanja tih teritorija kao dijela Hrvatske.
