Hadžibajrić: Bio bih sretan da obnovimo cijelu ulicu Ferhadiju
Fokusirat ćemo se na infrastrukturu, odnosno planirali smo završiti još četiri ili pet ulica u kojima ćemo izmijeniti instalacije i nanovo ih asfaltirati, za što će nam trebati oko milion KM, jer se radi o velikom poslu. Tako ćemo povećati postotak obnovljenih i cesta u dobrom stanju na našem području na 70 posto. Također, planirali smo i 300.000 KM kako bismo počeli popločavanje ulice Ferhadija na dijelu od apoteke do Tržnice, a tu smo u razgovorima i s Općinom Centar, jer bismo željeli da se i oni uključe kako bi u komadu i istim pločama bila urađena dionica od apoteke do Vječne vatre.
Naglašavam da će ploče u Ferhadiji biti debljine osam centimetara, a ja bih bio najsretniji da se uključe i viši nivoi vlasti pa da popločamo kompletnu ulicu, dakle i od Slatkog ćošeta do Apoteke, kao i Štrosmajerovu ulicu i dio oko Katedrale. Problem je napravljen zato što nisu urađene fuge, nego je stavljana ploču uz ploču, tako da nije bilo oticanja vode prema kanalima i tako je došlo do dizanja ploča. Kada sam ja došao na mjesto načelnika, bilo je više asfaltnih zakrpi, nego ploča, sada to nije tako, ali Općina daje 10.000 KM godišnje za održavanje Ferhadije i tri sporedne ulice. Što se tiče Baščaršijskog trga, urađena je procjena prema kojoj će popločavanje i kompletna zamjena instalacija na tom dijelu koštati 1,27 miliona KM. Kao što znate projekt popločavanja ulica na Baščaršiji počeo je još 2005. godine, za vrijeme mog prethodnika, i dosad su popločane ulice Prote Bakovića, Đulagina Čikma, Mali i Veliki Bravadžiluk, Sarači, dok je ulica Oprkanj asfaltirana na dijelu prema Vijećnici.
Općina Stari Grad se bratimila ili ima dobru saradnju sa znatnim brojem općina u inozemstvu, možete li nam ukratko predstaviti pozitivne strane tih projekata?
Tako je, imamo pobratimski odnos s nekoliko općina u Turskoj, s općinom Karpoš u Makedoniji, Ulcinjom i Budvom u Crnoj Gori, gradom Kruja u Albaniji, potpisali smo pismo namjere za saradnju sa općinom Kragujevac u Srbiji i Mariborom u Sloveniji... Vi znate da je grad Bursa s milion KM finansirao izgradnju Bakr-babine džamije i da nam je Turski bataljon u našoj zemlji donirao 200.000 eura za različite projekte, sanaciju škola, izgradnju mosta na Obhodži, izgradnju ambulante u Faletićima.
No, osim ekonomskog efekta, tu su i kulturni, obrazovni i sportski efekti kada je riječ o našoj saradnji s drugim općinama i gradovima. Nerijetko predstavnici tih gradova samoinicijativno dođu nama i ističu da žele saradnju baš sa našom Općinom, a posebno je značajno što smo ostvarili takav odnos s ovim općinama na području bivše Jugoslavije, jer ne možemo biti zatvoreni ili izolovano živjeti. Moramo sarađivati i pomagati jedni drugima. Istaknuo bih, naprimjer, da su djeca iz naše općine išla u posjetu općini Karpoš te da je nekoliko djece iz šehidskih porodica ljetovalo u Ulcinju, u oba navrata sve troškove su snosile te druge općine.
To je prije svega posao za Kanton Sarajevo, jer se tu radi o revitalizaciji turizma. Općina je uradila ono što je bilo u njenoj nadležnosti, asfaltirali smo prilazne puteve koji su bili u našem domenu i oni su u boljem stanju nego prije rata. Treba još sanirati 7-8 km magistralnog puta, ne u cijelosti, već na pojedinim dijelovima, i ja mislim da je to čak u nadležnosti Federalne direkcije za ceste. Završen je i projekt napajanja ovog izletišta strujom. Naravno, obnovom žičare s pravom se postavlja pitanje šta sa Vidikovcem na Trebeviću, kao i drugim sadržajima, ali kako rekoh to je posao za viši nivo vlasti.
Svjesni smo sveprisutne ekonomske krize, kakva je situacija sa (ne)zaposlenošću u Starom Gradu. Općina je čak uspjela finansirati projekte kojim je uposlen jedan broj ljudi, hoće li nečeg sličnog biti u ovoj godini?
Na našoj općini imamo, prema posljednjim statističkim pokazateljima, 11,8 posto nezaposlenih, međutim, svjesni smo i da nismo baš općina sa najvećim brojem stanovnika, tek 57.000. U protekle tri godine, koliko sam načelnik, uspjeli smo uložiti u obnovu 50-ak devastiranih poslovnih prostora, što nam se vratilo kroz zapošljavanje oko 120 ljudi. Brojka nije prevelika, ali je značajna s obzirom na današnju situaciju. Planiramo i u ovoj godini napraviti parking kod zgrade Općine, na mjestu nekadašnjeg "divljeg" parkinga koji je ponekad služio i za bacanje smeća. Time će Sarajevo dobiti do 120 novih parking mjesta, a mi ćemo uposliti pet do deset osoba, vjerovatno pripadnika boračke populacije. Također, u budžetu za ovu godinu smo planirali 100.000 KM za poticaj poljoprivrede u našoj općini.
U Starom Gradu je i kuhinja koja hrani ljude iz cijelog Kantona, koji su u teškoj situaciji. Kakvim podacima raspolažete kada je riječ o gladnim ljudima s područja Vaše općine i koliko Općina pomaže Narodnu kuhinju?
Kao što znate, finansiranje Narodne kuhinje je u nadležnosti Kantona, tako da to pokriva Kanton. Općina daje 40.000 KM godišnje, a spremni smo, prema potrebi, izdvojiti i još novca. Kada je riječ o podacima o broju gladnih ljudi, evidentno je da ih je sve više, ne samo u Starom Gradu, već u cijelom Kantonu, jer korisnika Kuhinje je sve više.
Kako se u Starom Gradu nosite s problemom u vezi sa psima lutalicama?
Mi imamo sklonište za oko 300 pasa i mačaka u Faletićima još od 2005. godine, međutim i pored toga imamo probleme kao i druge općine. Budući da je zakon koji tretira tu oblast donesen na državnom nivou, logično bi bilo i da se država pobrinula za njegovo provođenje, kako niži nivoi vlasti ne bi lutali u rješavanju ovog problema. Općina izdvaja 7.000-10.000 KM za kastraciju i sterilizaciju pasa, baš kao što smo ovih dana potpisali sporazum da ćemo sa 70.000 KM podržati azil za životinje koji će Kanton napraviti u Prači. No, ponavljam, problem se mora rješavati sistemski i za to se mora pobrinuti država. Jedno od rješenja bi bilo da se provođenje tog zakona prolongira sve dok se ne steknu uvjeti za njegovo provođenje, jer sad evidentno imamo velike probleme s psima lutalicama.
Ni općine, a ni Kanton Sarajevo ne bi trebali reagovati u takvim slučajevima, jer je još davno trebalo napraviti fond iz kojeg bi se finansirala odbrana tih ljudi. No, kako je situacija kakva jeste, mi jesmo dali novac za njihovu odbranu, jer oni nisu činili ratne zločine sve dok se to ne dokaže. Kako je riječ o ljudima koji su činili odbrambene snage legalne vlasti u našoj zemlji, smatram da ta naša odluka nije sporna, što je potvrdilo i naše Općinsko vijeće koje ju je usvojilo.
Pojedinci iz Stranke demokratske akcije zamjerili su Vam svojevremeno odlazak na svečanu sjednicu Saveza za bolju budućnost BiH. Hoće li to biti smetnja da se ponovo kandidujete na mjesto načelnika kao kadar SDA?
Tačno je da su mi pojedinci zamjerili, međutim, ja sam na tu sjednicu otišao jer sam dobio poziv i tu ne vidim bilo kakav problem. O meni najbolje govore i trebaju govoriti rezultati i više od 300 realizovanih projekata, za što sam između ostalog 2010. dobio i nagradu Agencije za izbor najmenadžera BiH, jugoistočne i srednje Evrope kao najbolji načelnik općine u BiH. Dakle, mislim da načelnik općine i ne treba da se bavi nekom politikom, njegov posao je više menadžerski i on treba da radi direktno i što više za narod. Što se tiče kandidature, moram vam reći da konačnu odluku o tome planiram donijeti tek za dva mjeseca, a ako ona bude pozitivna onda mogu samo reći da je na ljudima u SDA odluka o tome hoću li i dalje biti njihov kandidat, jer ja ću im, naravno, biti na raspolaganju.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
