{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Goran Milić: Izvještavat ćemo objektivno i bez strasti

S
12.7.2011. u 08:28
0
57
Goran Milić: Izvještavat ćemo objektivno i bez strasti
0
Direktor programa Al Jazeere Balkan, Goran Milić, u razgovoru za Sarajevo-x.com je istakao da bi emitovanje programa ove televizije moglo početi već u novembru, te da će biti bitno drukčiji od onog što nude mediji u regiji, a istovremeno interesantan ljudima na cijelom prostoru Balkana.
Goran Milić (Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com)
Goran Milić (Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com)

Kad će Al Jazeera Balkan početi emitovati program?

Naš centralni studio u Sarajevu će biti smješten na 7. spratu BBI centra. Radovi još traju pa ne možemo sa sigurnošću reći kad ćemo moći i definitivno useliti, ali vjerujemo kako će to biti do 1. septembra. Uslijedit će uvježbavanje i privikavanje na način rada Al Jazeere u novom prostoru tako da možemo okvirno reći da će emitovanje programa krenuti 1. novembra. Mada, nemojte me držati za riječ, milion je detalja koji odlučuju o tačnom datumu.

Već neko vrijeme novinari rade testni program?

Uradili smo 15 minuta promotivnog programa kako bismo pokazali neka novinarska lica koja će tu raditi, te još pola sata crtica po regiji u pojedinim gradovima da se malo prisjetimo kako izgledaju vizure Skoplja, Beograda, Zagreba, Niša. Ispunili smo time zakonski uslov da bismo zadržali frekvenciju. Radimo dva dnevnika po pola sata tri dana u sedmici, politički magazin, javljanje s terena. Nešto smo čak pomogli i engleskoj Al Jazeeri. Izvještavali smo za njih o Mladićevom hapšenju i suđenju. Sve Al Jazeere su ustvari jedna. One su podijeljene po jezicima, imaju arapska, turska, engleska, ima svahili i ova na južnoslavenskim jezicima koji se međusobno lako razumiju (BiH, Srbija, Hrvatska, Crna Gora). U ostalim zemljama Balkana program će biti prevođen na jezike koji se govore u tim zemljama.

Moglo se čuti kako su uslovi na konkursu za posao u Al Jazeeri poprilično oštri, kao i da vam nije bilo lako doći do ljudi koji odgovaraju profilu kakav vam treba?

Oni koji su dobri, profesionalni i iskusni imaju dobra mjesta na velikim televizijama i ne vole riskirati, s dobre pozicije prelaziti u neku TV koja se formira. Imate, opet, veliki broj njih koji su ušli u velike televizije, ali nisu dobili priliku i nemaju nikakvog iskustva. Al Jazeera nema ništa protiv toga da svoj kadar obuči, vodi na treninge, ali ako ljudi dođu bez iskustva, onda je tu drugi nesporazum, jer ljudi misle da bi bili jako dobri kad bi im se pružila prilika da ovdje uče. Ali, ima fakultet za učiti, a ovo je za raditi. Ipak, dobar dio novinara smo već okupili, ostalo je još da angažujemo dopisnike u svijetu, na 10-ak svjetskih tačaka, s tim što ne bismo voljeli da su to ljudi koji sjede četiri godine u Moskvi ili Berlinu, više bismo voljeli da se to rotira, da su oni u stalnom kontaktu s redakcijom u regiji.

Kako ćete pomiriti bitno različite uređivačke politike koje su na sceni, recimo, u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, posebno ako se govori o onom što se dešavalo 90-ih godina? Spominje se, naprimjer, kako je jedno od pitanja u sklopu konkursa novinarima iz Srbije bilo vezano za pitanje nezavisnosti Kosova.

Pitanje je glasilo "Koje međunarodno-pravne temelje vidite za nezavisnost Kosova?". Kako je u biografiji te osobe pisalo da je pravnik i da je specijalizirala međunarodno pravo, nas je zanimao njen način razmišljanja i to nije bilo pitanje za ljude iz Srbije. Dakle, ljudi su izmislili cijelu tu priču u potpuno drugom kontekstu, oko želje da se proda studio Avala. Nevjerovatno je kako ta laž obiđe regiju i sad se o tome priča kao o goloj činjenici. To je tipično naše regionalno novinarstvo i svi to rade u većoj ili manjoj mjeri u svojim državama. Ovdje tako biti neće, uopće nema interesa da se tako radi. Ja znam da će sarajevske novine napisati da je zločinac Ratko Mladić izbačen iz sudnice u Hagu, mi ćemo reći da je udaljen. Koristit ćemo izraze koji su primjereniji, neće biti strasti u kvalifikacijama.

Da se vratimo na Kosovo, kad bi to bio uslov za primanje u radni odnos, ni BiH ne priznaje Kosovo, onda valjda niko ni iz BiH ne bi mogao raditi. To je tipična podvala nastala na tragu našeg mentaliteta. Međutim, na Al Jazeeri rade novinari iz preko 100 nacija, to nema ni CNN. Al Jazeera tu, dakle, ima veliko iskustvo. Zaključak je da privatni stavovi nemaju i neće imati nikakve veze s programom Al Jazeere koji ima svoj kodeks i novinarska pravila. Neće biti zaključivanja, pri određenim temama komentare i zaključke će davati kredibilni eksperti. Ako neki ekspert bude smatran pristrasnim zbog nekih ranijih stavova, konsultirat ćemo još jednog. Takvi ljudi će dakle moći davati komentare, ali ne i novinari u izvještajima.

Koliko će u tom smislu Al Jazeera pomoći u zaliječenju određenih odnosa i biti osvježenje na medijskoj sceni u regiji?

Sve je dugoročni proces. Mogu govoriti iz vlastitog iskustva, jer sam kasnih 50-ih godina živio blizu granice Njemačke i Francuske, u Strassbourgu. Nijedan Nijemac u tom gradu nije tih godina progovorio riječ njemačkog jezika. Išao sam u školu od sedme do 12 godine i s nekoliko Nijemaca i od svojih vršnjaka nisam mogao čuti ni naučiti ni riječ njemačkog. Tek 1960. pa nadalje počelo je "otkravljivanje" i sada to više veze nema. Ali, i dvjema civilizarnim nacijama trebalo je najmanje 15 godina da se taj naboj smanji. Činjenica je da je kod nas drukčije, imamo zajednički jezik i male razlike, ali se informativno prožimanje zaustavilo na granicama. Više od 15 godina je prošlo, a na sceni su još paralelni informativni sistemi.

Nakon smrti Josipa Katalinskog mi smo uradili trominutni In memoriam. Prikazali smo njegov čuveni gol iz Španije, potom njega u nekim situacijama s pojedinim ljudima iz regije. Uvjeren sam da bi taj prilog imao gledanost i u Srbiji i u Hrvatskoj, dakle izvan BiH. To je čovjek kome će sportski pregled HTV-a dati 40 sekundi, Nova TV neće dati ni sekundu, RTL ni spomena, dok će u Beogradu vjerovatno isto biti ako nema neki specijalizirani sportski program, dakle minimalno. Mi smo napravili tri minute i kako rekoh uvjeren sam da bismo time privukli publiku iz cijele regije. Baš kao što bismo privukli publiku spominjući podatke o osvajaču Wimbledona Đokoviću, a koji ga vezuju za regiju. Publiku bi sigurno zanimalo da je njegov otac Crnogorac iz Podgorice, da mu je majka Hrvatica iz Virovitice, ko su mu prijatelji. Kad smo već kod toga, u hrvatskim medijima teško ćete čuti da je Ivan Ljubičić iz BiH.

Goran Milić (Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com)
Goran Milić (Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com)

Također, kad čovjek pogleda sport, BiH ima najlošije rezultate ako se uporedi sa Hrvatskom ili Srbijom. Ali, kad se pogleda ko igra za Srbiju i Hrvatsku, onda ćete vidjeti da je tu dobar dio igrača koji su porijeklom iz BiH. Tu se onda lako otvori tema oko svega što zanima publiku oko i patriotizma i finansijskih mogućnosti i pritisaka da se izjasne itd. Svi otprilike imaju parolu - najgore. U hrvatskim medijima ćete često čuti kako je najgore u Hrvatskoj, kako su najlošije penzije, najveća nezaposlenost je u Hrvatskoj, a isto je tako i u BiH i u Srbiji itd. Korektno je onda da postoji neki program koji će egzaktno pokazati kako stoje stvari i reći, pa nije baš da je najgore i slično. Naša je prednost i velika logistika koju imamo kao Al Jazeera Balkan, tako da ćemo ljudima nuditi i najaktuelnije vijesti iz svijeta. Interes za međunarodnu politiku se na ovim prostorima smanjio nakon rata 90-ih, a ranije je, u vrijeme nesvrstanih, itekako postojao interes za to. Mi ćemo ponuditi taj dio našoj publici. Te vijesti naravno ne zanimaju sve, ali se zato nadamo da ćemo trajno pridobiti one koje te vijesti zanimaju.

Centralni studio Al Jazeere Balkan je u Sarajevu, a mogao je biti i u Zagrebu i u Beogradu. Možete li našim čitateljima pojasniti zašto su se vlasnici iz Katara opredijelili za Sarajevo?

To je isključivo zbog kontakata koje su pojedini ljudi iz BiH imali s ljudima na Al Jazeeri, posebno s njihovim ljudima koji rade u Turskoj. A, onda su procjene pokazale da u Sarajevu najjeftinije možemo ostvariti ono što nam treba, a istovremeno tu imamo sve uslove za rad. Ovdje ćemo dakle imati centralni studio i redakciju, ali će naši centri biti i u Zagrebu, Beogradu i Skoplju. Imat ćemo dopisnike u Podgorici, Prištini, u Beču, te punktove u velikim centrima poput Brisela, Berlina, Washingtona, Istanbula, Moskve. Uz sve to, na raspolaganju će nam biti vijesti iz 65 biroa Al Jazeere u svijetu.

Postoje informacije kako će i CNN Adria imati svoje sjedište u Sarajevu?

Nije mi to logično. Riječ je o privatnoj kompaniji koja ima probleme i sa globalnim CNN-om, na engleskom jeziku. CNN da bi išao na našim jezicima, to bi za njih, mislim, bila nekomercijalna operacija. Da je to Glas Amerike ili Slobodna Evropa, koji imaju budžet za takve stvari i ne moraju tu ništa zarađivati, to da. Međutim, CNN Adria s programom na našem jeziku - teško. Moguće je, međutim, da oni planiraju neki servis na engleskom jeziku, poput CNN-a Asia ili Australia. Ali, to onda nema veze s ovim što će raditi Al Jazeera.

Na kraju, puno se špekuliše o izuzetno dobrim platama na Al Jazeeri Balkan, pa ne bi trebalo biti problema s kadrovima?

Ne mogu vam govoriti o ciframa jer imaju drugi ljudi zaduženi za to. Međutim, nisu to astronomske plate. Dvije su stvari tu međutim važne, plate su redovne i stabilne što je danas veoma bitno. Druga prednost su interni konkursi, tako da oni koji to žele imaju sjajnu priliku da idu raditi kao, recimo, producenti Al Jazeere u Rio de Janeiru i slično. Kroz sve te kurseve koji se prolaze ljudi napreduju, mogu postati dio globalne mreže Al Jazeere, ili biti vanjski saradnici, što je opet jako dobra opcija. Imaju dakle veliku šansu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: