{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Geografi, vladika Grigorije, profesori: Sutorina pripada BiH

5.11.2014. u 18:33
514
245
Geografi, vladika Grigorije, profesori: Sutorina pripada BiH
514
Geografi, vladika Grigorije, profesori: Sutorina pripada BiH
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sutra bi se trebalo izjasniti o Prijedlogu ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
U skladu s procedurama, ako Vijeće ministara sutra da zeleno svjetlo Prijedlogu, on će biti proslijeđen Predsjedništvu BiH na potvrđivanje, a potom i na konačnu ratifikaciju novom sazivu Parlamentarne skuštine BiH.

"Komisija za granice i eksperti radili su na utvrđivanju granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore i za njih nije bilo ništa sporno sem jednog dijela gdje je odlučeno da ona ide potokom. Oni su Vijeću ministara BiH predložili da verifikuje granicu između BiH i Crne Gore. To ćemo sutra razmatrati na sjednici Vijeća ministara i vidjet ćemo kakav će biti stav", izjavio je danas za Agenciju Anadolija ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović.

Ranije je bilo inicijativa iz Bosne i Hercegovine da se u razgovorima sa Crnom Gorom otvori pitanje Sutorine, odnosno da sedam kilometara dugačko primorje sa rijekom i mjestom Sutorina, Igalom, Njivicama i drugim selima pravno pripadaju unutar granica BiH. No, vlasti u BiH takve inicijative o promjenama granica na tom području nikada zvanično nisu inicirale.

Odustajanju od Sutorine, odnosno mogućnosti da BiH ima još jedan izlazak na more, usprotivili su se posljednjih dana i godina mnogi u našoj zemlji. Sutorina historijski pripada Bosni i Hercegovini, ističu.

Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini danas je još jednom upozorilo bh. vlasti da povedu računa o ovome.

"Ratifikacija se ne može i ne smije sprovesti na dio teritorija krajnjeg jugoistočnog dijela Bosne i Hercegovine toponomastičkog imena Sutorina, koji je plod voluntarstičkog dogovora nekadašnjih predsjednika dvije susjedne republike u bivšoj zajedničkoj državi" saopćeno je iz Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini.

Nema niko pravo da ratifikuje sporazum kojeg nema. Isto tako nema niko pravo da legalizuje voluntarističke dogovore, koji nikada nisu ratifikovani u zvaničnim republičkim organima. Ostaje nejasno kako i na osnovu kojih elemenata će to uraditi današnji političari. Trebaju obnoviti znanje da je Bosna i Hercegovina priznata u granicama Berlinskog kongresa iz 1878. god. Berlinski kongres je potvrdio teritorij uključujući i Sutorinu, geografski horion, o čemu svjedoči topografska karta, list Trebinje, mjerila 1:150 000 iz 1884. godine, dakle nakon Berlinskog kongresa, navode u Udruženju geografa.

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije prije dvije godine je također izjavio da BiH nikako ne smije odustati od Sutorine i da je to teritorij koji pripada našoj zemlji.

BiH ima legitimno pravo da traži povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet, kazao je Grigorije u novembru 2012. godine. On je tada pozvao bh. predstavnike u vlasti da se bore za svoju teritoriju.

"Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju i u tom pogledu da se ponašaju odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more - u suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa. BiH ima legitimno pravo da to traži i, naravno, da to neće činiti svađom, već pravnim poretkom", ocijenio je vladika Grigorije.

Suad Kurtćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kao i neki drugi ugledni članovi akademske zajednice u BiH, već nekoliko puta su upozoravali da BiH ne može i ne smije odustati od dijela svoje teritorije-Sutorine.

"Ključni dokaz koji nedostaje Crnoj Gori je taj što nikada nije pravno napravila proceduru za dobijanje Sutorine. Ona je od 1945. godine uzurpirala Sutorinu i sve vrijeme do danas praktično imala posjedovno pravo", rekao je nedavno Kurtćehajić.

Naveo je kako Crna Gora ima 286 kilometara morske obale, te stoga gubitak od 5,3 do sedam kilometara ne bi ni osjetila.

"Nama bi taj izlaz izuzetno mnogo značio. To bi za BiH bilo izuzetno strateški važno", rekao je Kurtćehajić.

Bosna i Hercegovina bi mogla trajno izgubiti izlaz na otvoreno more, upozorio je profesor i u nedavnom razgovoru za naš portal.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: