Nosilac izrade Projekta je Asocijacija za interkulturne aktivnosti i spašavanje naslijeđa u BiH Sarajevo (AIASN).
Cilj pripreme Projekta je uređenje fijakerskog prijevoza, a što podrazumijeva snimanje postojećeg stanja, istraživanje etnološke podloge kao osnove za definiranje budućeg izgleda i oblika fijakera, zaprežne opreme, kreacije odjeće fijakerista, te donošenje pravila za odvijanje ovog turističkog sadržaja u okviru Spomenika prirode "Vrelo Bosne".
Da bi izgled fijakera i fijakerista bio što bolji i da bi se upotpunio u noviju turističku ponudu na Ilidži, ekipa koja je radila na ovom projektu predložila je da fijakeristi budu obučeni u četiri nošnje i to tradicionalnu nošnju s Bjelašnice, gradsku bošnjačku nošnju, srpsku iz Sarajevskog polja i hrtvatsku nošnju iz Kraljeve Sutjeske.
Svi fijakeristi trebaju da imaju jednu pelerinu, crvenu kabanicu, koja je bila u upotrebi kod svih naroda u BiH. Ta kabanica ima kapuljaču i mogla bi da se napravi od crvene čohe. Uz odjeću u zimskom periodu nosile bi se pletene rukavice s Bjelašnice koje su živopisnih boja.
"Za sve ove nošnje dali smo i krojeve i ima dosta ljudi koji su vješti da naprave rekonstrukcije ovih nošnji. Smatramo da bi se mogle angažovati i žene koje su nezaposlene a koje su vješte u tkanju i pletenju", kazala je Svjetlana Bajić, diplomirani etnolog iz Zemaljskog muzeja.
"Konji trebaju da, kao nekada, imaju kićanke na ularima, da budu pokriveni tradicionalnim prekrivačima, vunenim ponjavama ili prekrivačima tkanim po motivama naših ćilima", kazala je Bajić.
Turistički radnik Zoran Bibanović je kazao kako se područje Vrela Bosne i fijakerskog saobraćaja treba urediti kako bi se od tog područja napravila turistička destinacija.
"Imamo aleju, parkovnu površinu staru 120 godina, sumpornu vodu, veliki pejzaž, vodozaštitnu zonu i sve to može da bude veliki turističi proizvod", kazao je Bibanović.
Dodao je da je neohodno prvo uraditi fijakerska stajališta, onemogućiti saobraćaj u aleji, uraditi kanalizacionu i komunalnu infrastrukturu, te donijeti pravila i nakon toga obući fijakeriste.
"Fijakeristi se sada snalaze kako znaju i umiju. Nisu nigdje registrovani. Kanton bi trebao da napravi prvi korak, da pomogne da se oni obuku, da se uredi ta djelatnost, donese pravilnik o vožnji fijakerom, donese licenca", kazao je Bibanović.
Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS-a Zlatko Petrović podržao je ovaj projekt naglasivši kako je cilj zaštita Vrela Bosne i kulturno-historijskog naslijeđa.
Broj kočijaša na Vrelu Bosne se kreće do 30 do 35 ovisno o potrebama i (trenutnom) interesu. Njih 15 su ovaj posao naslijedili od svojih očeva, dok se ostatak fijakerista ovim poslom počeo baviti nakon rata.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
