{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ferid Muhić: Zašto se izjašnjavati kao Bošnjak je nepristojno pitanje

F
10.3.2013. u 09:09
547
4
Ferid Muhić: Zašto se izjašnjavati kao Bošnjak je nepristojno pitanje
547
Ferid Muhić: Zašto se izjašnjavati kao Bošnjak je nepristojno pitanje
"Pitati zašto se Nijemac izjašnjava kao Nijemac je nepristojno pitanje, kao što je nepristojno pitati zašto se izjašnjavati kao Bošnjak. Strah od bošnjačkog nacionalizma je glumljenje straha. Niko ne raspravlja kako će se Srbi i Hrvati izjašnjavati na predstojećem popisu, ali se Bošnjake ne zna, da li Bosanci, Hercegovci, Bošnjaci, muslimani... Bošnjaci se boje biti zajedno, žive u nekoj vrsti kosmopolitizma, ne bi se ni s kim konfrontirali", rekao je između ostalog akademik Ferid Muhić u intervjuu za Agenciju Fena.
Zamoljen da pojasni svoju izjavu da "moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku dušu Bošnjaka“, akademik Muhić je rekao da je lice izraz čovjekovog karaktera, identiteta, misleći pritom da je svaki čovjek po rođenju princ ili princeza.

"Naime, sebi dugujemo jedno maksimalno poštovanje, ono koje se duguje bićima kraljevskog porijekla. Ukras smo i savjest ove planete. Nije to ni lav ni tigar, to su ljudi. Ljudi su zaboravili da su kraljevskog roda. Suviše smo visokog roda da bismo smjeli dozvoliti bilo šta što ne dolikuje upravo tim najvišim kraljevskim osobinama. Mi smo moral kvaliteta po osobinama. Bošnjaci su to izgubili", kazao je akademik Muhić.

Progoni, osporavanja imena i jezika

Dalje navodi da su Bošnjaci posljednjih stotinu godina izloženi političkim progonima, osporavanju imena, jezika.

"Ali, opet, mora se naći snage da se održi ona aristokratska ljepota. Ono najbolje mora bit na površini. Umjesto snishodljivosti, zavidljivosti, straha, vratiti unutrašnje samopoštovanje. To je smisao apela, da Bošnjaci vrate sebi onu ljudsku suštinu, ono najbolje što ljudima pripada kao rodu prinčeva i princeza" objasnio je Muhić.

Na pitanje kakva će biti etno-politička budućnost BiH, ako Bošnjaci insistiraju na svojoj "bošnjačkoj državi“, akademik Muhić kaže da to pitanje samo naizgled izaziva nelagodnost što ustvari dijagnosticira opću klimu.

"Danas su sve države u svijetu nacionalne, počevši od Amerike. Dakle, strah da bi se time nešto promijenilo je neopravdan. Problem je što je stigmatizirano i čak tabloizirano pitanje da li bi Bošnjaci uopšte trebali razgovarati o državi ? Čim se spomene da oni imaju svoju državu, to se smatra odmah da oni hoće nekoga da progone, izbace itd.", rekao je akademik Muhić.

Ilustrirao je to primjerom Crne Gore, koja ima oko 600.000 stanovnika, ali nijedna nacija nije većinska, pa čak ni crnogorska nacija nije većinska jer broji oko 300.000 ljudi. Međutim, ipak je to nacionalna država. U jednoj demokratskoj državi nema nikakve promjene ako jedan narod tu državu zove svojom.

Srbi u Crnoj Gori su najvjerovatnije doživjeli to kao nekakav kulturni i politički minus, u odnosu na onaj osjećaj koji su imali do sada, ali se u praksi nije ništa promijenilo. Srbija je također država srpskog naroda, mada ima mnogo drugih naroda. Makedonija isto tako, oko 60 posto su Makedonci.

"Pokušavam da razbijem onaj zid, da je tu riječ o nekoj tabu temi i nekakvom nastojanju da se izvrši neka secesija Bošnjaka u odnosu na druge nacije u BiH. Kada bi se o tome moglo normalno govoriti, onda mogu da rekonstruišem logiku te priče", ističe Muhić.

Dalje je pojašnjavajući tezu rekao kako su Bošnjaci u Srbiji ravnopravni, pravno i formalno, a tako je i u Hrvatskoj.

"To je ono što savremeno pravo nudi. Onda po takvom recipročnom odnosu, prava koja imaju Bošnjaci u Srbiji imat će i Srbi u BiH, isto tako i prava koja imaju Bošnjaci u Hrvatskoj, imat će ih i Hrvati u Bosni", navodi Muhić.

Mišljenja je da je pitanje više psihološko: da li jedan narod koji je vjerovatno apsolutno većinski, više ih je od 57 posto, smije uopće spomenuti ideju da bi država, koja i po imenu tog naroda nosi ime, mogla biti recimo nominalna.

Dalje analizira da se stvarni odnos ne bi mijenjao te da je „stvar u tome da demistifikujemo priču o tome da nacionalne države znače bilo kakvo obespravljivanje. Sve su države nacionalne, a opet, nemate ni rasnu, ni nikakvu drugu diskriminaciju, a ako i ima, postoje sudski propisi koji je odmah sankcionišu“.

"U tom kontekstu, jasno je da jedan narod funkcioniše tek ukoliko ima državu. Crna Gora danas teži, važe na međunarodnom planu kao država i s 300.000 ljudi, nego BiH s dva miliona Bošnjaka. Ta ideja može biti potpuno nerealna, ali ne smije biti tabu. Jer sve što je tabu odjednom izaziva podozrenje, nepovjerenje, ljude pravi podozrivima jedne prema drugima", naglašava akademik Muhić.

Polemike samo o Bošnjacima

Analizirajući dalje pojmove nacije, akademik Muhić je rekao da je pravo svakog naroda da razmišlja o svojoj državi, a drugo, postoji neka vrsta modernog paradoksa da najbrojniji narod u jednoj državi zapravo nema svoju državu, dok, oni malobrojniji je smatraju svojom državom.

Na pitanje da li će popis promijeniti nešto, s obzirom na brojne polemike o izjašnjavanju Bošnjaka, hoće li oni se izjasniti kao "Bošnjaci, Bosanci, Hercegovci, muslimani", kazao je da popis i ne mora ništa promijeniti.

"Smisao svakog popisa je da da tačnu sliku, a ne može biti tačna slika ako se neko izjašnjava regionalno, a pripisuje to nacionalnom. Ne može biti nacionalno 'hercegovac' , kao što ne može biti nacionalno 'šumadinac','dalmatinac' jer su šumadinci ili dalmatinci regionalna odrednica, i nema spora o tome, nacionalno oni su Srbi ili Hrvati. Ali, ono što je karakteristično, to je da se sva polemika vodi baš kada su u pitanju samo Bošnjaci", upozorava Muhić i dodaje da niko nije napravio javnu debatu o tome kako da se na popisu izjasne Srbi ili Hrvati u BiH.

Dalje navodi kako je niko i neće napraviti „eto za njih se zna kako će se izjasniti, ali za Bošnjake se ne zna, da li će biti Bosanci, Hercegovci, muslimani ili pak Bošnjaci“.

A zašto se to radi, postavlja pitanje akademik Muhić i odgovara da je to vrlo jasno, da se ospe, da se smanji ukupni broj populacije koja je de facto bošnjačka.

"Nacionalno opredjeljenje je privatna stvar svakoga, ali nacionalna odredba koja funkcioniše kao etnička je samo Bošnjak. Apsolutno treba isključiti mogućnost da se neko izjašnjava regionalno, pod stavkom 'etnički'. Ne može se, bilo bi apsolutno neprofesionalno i protiv metodologije demografske da se neko izjašnjava kao Bosanac, Hercegovac ili musliman, u tom slučaju on mora biti etnički neopredijeljen", rekao je Muhić.

Na pitanje zašto je toliko neophodno i tako važno da se Bošnjaci moraju izjašnjavati kao 'Bošnjaci' Muhić je uzvratio protupitanjem "zašto to niko ne pita Albance, Turke“.

"Ne dozvoljavam da se uopšte postavi to pitanje. To je isto kao da pitate Nijemce zašto je za njih važno da se izjasne kao 'Nijemci' ? To pitanje nema smisla, isto tako nema smisla ako pitate zašto da se Bošnjaci izjasne kao 'Bošnjaci'. To su najstariji autohtoni narodi u Evropi, te je potpuno besmisleno dovoditi u pitanje", istakao je Muhić.

Dodao je da to nema nikakve veze s pričom da je nekakva izmišljena kategorija kojom se Austro-Ugarska monarhija pokušala da nađe zajednički imenitelj za Srbe, Hrvate i Muslimane, te im je zajednički imenitelj bio Bošnjaci.

Pojašnjava da je nacionalno ime, kao i bosanski jezik bilo zabranjeno upravo zbog teritorijalnih pretenzija da se Bosna podijeli između Srbije i Hrvatske.

"Da se na tome projektu i dalje radi, pokazuje i jedna probna anticipirajuća ruska karta Evrope 2035. na kojoj nema BiH. Čak i kada bi iščezla BiH kao država, to ne bi značio i kraj Bošnjaka, jer se događalo da narod bude bez države, ali je ipak opstao. U tom kontekstu, izjasniti se kao Bošnjak i tražiti razloge za to je prosto nepristojno pitanje", kazao je akademik Muhić.

Na molbu da prokomentira posljednji izvještaj Međunarodne krizne grupe koja "istražuje“ kako kažu rastući spoj bošnjačkog nacionalizma, te da li je to svojevrsni "strah“ od tog "bošnjačkog“ nacionalizma Muhić je dijagnosticirao da "to nije strah, to je glumljenje straha“ .

"Ova antiislamska klima koja se forsira posljednjih decenija potpuno je nerealna. Svi muslimani zajedno, nisu ni hiljaditi dio potencijala koji postoji u svijetu. Arsenal atomskog, raketnog oružja, vojna logistika su milion puta nadmoćniji u odnosu na islamski. Koja je to opasnost onda, nema je. Jel' to ekonomska opasnost ? Politički uticaj, rejting, snaga odlučivanja na međunarodnoj sceni ? Pa nijedna islamska država nema pravo veta, ni sve zajedno nemaju pravo veta. Francuska i Britanija sa 60 miliona imaju to pravo "prema tome, to je glumljenje straha", smatra akademik Muhić.

Evropa odbija islamsku prošlost

Kaže da je to ključno pitanje i da su Bošnjaci žrtve te kampanje kojom Evropa šizofrenično odbija svoju islamsku prošlost.

"Evropa nije ekskluzivno hrišćanski kontinent. To se priznalo uvođenjem ljudi, međutim, veoma snažan uticaj u posljednjih 13 stoljeća od 710.godine do danas na formiranje evropskog realiteta ima islam. Više od 30 islamskih država u kontinuitetu postoje u Evropi. Islam je integrativna kultura Evrope, uveo je toleranciju", navodi akademik Muhić uz primjer Roma koji su na ovim prostorima sačuvali svoj jezik, zahvaljujući toj toleranciji u vremenu Osmanskog cartsva, dok Romi u Španiji, Italiji i Grčkoj ne znaju svoj jezik.

Kaže da to vodi do zaključka, da su svi narodi i poslije Osmanskog carstva zadržali svoju vjeru, jezik, svoje etničke, ali i etnografske elemente.

"Srbi, Albanci, Hrvati, Crnogorci, Bugari, Grci, svi su zadržali svoj jezik. To je bez presedana u historiji velikih imperija, a da ne govorimo nastojanja da se brišu svi tragovi kultura naroda iz Srednje, Sjeverne i Južne Amerike. Upravo taj kolonijalni, imperijalni model koji je karakterističan za imperije, u islamu je bio stopiran odredbom da u vjeri nema prisile. Nikada i nigdje ne postoji nijedan dokument o prinudnoj islamizaciji niti jednog čovjeka", pojašnjava akademik Muhić.

Ali, navodi dalje u razgovoru, u tom kontekstu producirana je jedna satanizirajuća slika islama kao nečega što je hrišćanskoj Evropi suprotno.

"Ali ni Evropa nije imanentno hrišćanska. Jer hrišćanstvo, judejstvo, islam nastaju iz iste avlije. A ta avlija nije u Evropi. Abraham, Avram, Ibrahim su iste ličnosti, to je jedan od izvora sve tri religije. Evropa nema svog poslanika, nema svoju religiju koja bi bila njena autohtona religija. Prema tome, svih pet religija ili 15 koje god da postoje na tlu Evrope i vjernici koji ih ispovijedaju su ravnopravne. Satanizacija islama je velika historijska zabluda ideološki izazvana, a koja bi morala biti izbrisana", kaže akademik Muhić.

Istakao je da su Bošnjaci zbog toga bili žrtve, i to je jasno iz osvetničkih govora „osveta Turcima“ itd. Potpuno nevine žrtve, kao autohtoni evropski narod, svoje religiozne pripadnosti. To se mora izbrisati i u udžbenicima i u cijeloj Evropi.

"To vidim da će se desiti, ako Bog da vrlo skoro. Postepeno će prevladati istina da je Evropa multireligiozni, multietnički i multikulturni kontinent u samom svom stvaranju i da se ona nikako ne može shvatiti i razumjeti u njenom stvarnom identitetu drukčije nego kao amalgam (čvor) , kao jedna organska cjelina svih tih religija", rekao je.

Govoreći o osnivanju Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBP) koji su mnogi dočekali sa skepsom, podozrenjem, protivljenjem Muhić je rekao da ustvari niko nije ponudio valjan argument , "jer možete na flaši stavljati koliko hoćete etiketa, ali to ne određuje sadržaj flaše“.

"Na izvjestan način sam prema tim etiketama sjetno raspoložen, rastužuje me pomalo, ali ne mijenja nikako racionalnu procjenu da etiketa ne određuje sadržaj. To samo ukazuje na sindrom Bošnjaka da se boje biti zajedno, da se boje biti Bošnjaci. Oni su žrtve sistematskog razbijanja", navodi akademik Muhić i dodaje da su, kao narod utučeni, a intelektualci gledaju svoju komotnost.

"Ne bi se ni s kim konfrontirali, a pošto već dugo žive lišeni svog identiteta, kao što smo svi mi živjeli, neka vrsta komsopolitizma u kojoj su samo Bošnjaci bili kosmopolite, Srbi i Hrvati to nisu bili, i sada nam se teško vratiti onome što mi jesmo", kaže akademik Muhić.

Pojasnio je da je SBK institucija koja je jedina u svijetu od koje zaziru sami Bošnjaci. Kao primjer uzeo je postojanje Svjetskog makedonskog kongresa koji donosi žestoke kritike oficijelnoj vladi, ali se ta vlada ni u jednom trenutku ne odlučuje da se konfrontira s tim kongresom, naravno da ima svoje instrumente da nešto uvaži ili ne, ali se ne odlučuje da se konfrontira.

Dodao je svi svjetski kongresi svih naroda koji imaju velike dijaspore su institucije na koje vlada gleda kao na jednu vrstu nedodirljive, zajedničke enklave svijesti unutar koje ne treba dirati.

SBK daje optimalna rješenja

Kaže da je smisao svakog kongresa da unutar nacije organizuje, sugeriše neka rješenja bolja od postojećih ili da ukaže na slabosti odluka koje bi mogle biti kobne. Drugi cilj je također unutrašnje ujedinjenje naroda, njegova kompaktnost , samoosvješćivanje. Da bi se, u odnosu na spoljnji svijet, mogao osjetiti sopstveni identitet.

"SBK daje optimalna rješenja kao sugestije, te to zaziranje, rangiranje motivirano komotnošću i strahom, odsustvom ličnog iskustva, do toga da se neki predstavnici vlasti plaše da će to biti neka paralelna institucija. To je besmisleno, jer nema ingerenciju da provede svoje odluke, posebno ne na tlu države BiH", kazao je akademik Muhić.

Na pitanje da li je optimist da će SBK ubuduće zaista postati takva institucija Muhić je rekao da "fiziosinkratski, ja kao ja, vitalno,fiziološki i psihološki sam optimist, filozofski također sam optimist, smatram da je to bolji odnos prema svijetu, a racionalno sam realist.Moj optimizam nema podlogu u racionalnim argumentima".

"Međutim, kada bi racionalno moglo stvarno da predvidi realnost, svijet bi bio bolji nego što jeste, jer ipak svako želi da ga napravi najboljim a on nikako ne postaje najbolji, ali ne postaje ni najgori. U tom smislu, nema dovoljno racionalnih argumenata da se bude optimist, ali mi ne živimo po racionalnosti, nego po unutrašnjoj energiji. Stoga, poštujući taj unutrašnji impuls energije i vitalizma, smatram da će to sve izaći na dobro", rekao je akademik Ferid Muhić u intervjuu za Agenciju Fena.

Akademik Ferid Muhić rođen je 1944.godine u selu Mahoje, Zavidovići u Bosni i Hercegovini. Magistrirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Predaje modernu filozofiju i savremenu filozofiju na Univerzitetu "Sv.Kiril i Metodij" u Skoplju. Na tvom univerzitetu uveo je i prvi počeo sa predavanjima predmeta filozofska antropologija, filozofija religije i filozofija politike. Predavao je i estetiku, etiku, logiku, hermenutiku, postomoderno mišljenje. Predavač je na mnogim univerzitetima širom svijeta kao što su: Florida State University, New York University, Univerzitet u Kuala Lumpuru, Sorbona.

Prijatelj je i saradnik Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru od samog njegovog osnivanja. Predsjednik je Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) i član Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK).

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: