Intervju / Edin Mušić: Nisam zadovoljan imenovanjima u nadležnosti Parlamenta FBiH
Lokalni izbori u Mostaru ni ove godine neće bit održani na vrijeme. Kako smo se doveli u ovu situaciju?
Nažalost, lokalni izbori u Mostaru nisu raspisani u isto vrijeme kada i za ostale lokalne zajednice u BiH. Javnosti je poznato zbog čega do toga nije došlo, dakle jer nije postignut politički dogovor koji se odnosi na rješavanje pitanja odluke Ustavnog suda BiH. Različita su mišljenja u vezi s tim, počevši od toga da se na dosljedan način treba primijeniti odluka Ustavnog suda BiH pa do ambicija da se zajedno sa izbornim pravilima riješi i pitanje uređenja grada Mostara donošenjem statuta.
Pokušavali smo iznaći rješenje, ali prijedlog koji je dala SDA sa SBB-om u Parlamentarnoj skupštini BiH nije dobio podršku. Mislim da je to bio dobar model koji je potpuno ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH. Dakle, definisao je izbor gradskih vijećnika iz gradskih izbornih područja na način kako je to Ustavni sud BiH tražio, s tim što bi se uvela i centralna zona kao nova izborna jedinica koja je također problematizirana odlukom Ustavnog suda BiH, tu je i prijedlog da se izbor gradonačelnika vrši na poseban način, da ga biraju građani kroz nominaciju gradonačelnika i dva dogradonačelnika te da se onda konačan izbor obavi u Gradskom Vijeću.
Predsjednik Gradskog odbora SDA Salem Marić nije optimističan u vezi s postizanjem dogovora SDA i HDZ-a BiH. On je čak pozvao OHR da se uključi i nametne rješenje. Jeste li Vi optimistični?
U životu realno posmatram stvari i u ovom slučaju postoji realni optimizam. Mi moramo iznaći rješenja koja bi omogućila da građani Mostara imaju izbore uključujući i reagovanje visokog predstavnika.
Kako biste ocijenili rad Zastupničkog doma Parlamenta FBiH kojim predsjedavate?
Zastupnički dom Parlamenta FBiH u ovom sazivu održao je 22 sjednice, od čega je 12 bilo vanrednih i 10 redovnih. Rad Parlamenta FBiH ocjenjujem kao dobar jer je on u proteklom periodu omogućio da sve vitalne funkcije FBiH budu funkcionalne. Važno je spomenuti i da su Budžeti doneseni na vrijeme te da su donesene odluke o finansiranju van budžetskih fondova, među kojima su penzioni sistem, zdravstvena zaštita i Zavod za zapošljavanje.
Drugo je pitanje kolika je progresija donošenja drugih zakona koji na neki način ustabiljuju i čine efikasnim FBiH. I sa te strane sam zadovoljan jer je doneseno puno odluka koje se tiču razvojnog sklopa FBiH počevši od gradnje autocesta, odluke vezane za energetske projekte poput Hidroelektrane Vranduk, vjetroparkova u Tomislavgradu, Podveležju i kod Posušja. Imali smo i solidan broj zakona koji su razmatrani kao prijedlozi i nacrti. Što se tiče Zastupničkog doma, ne postoji nikakva dinamika od ovlaštenih predlagača, a da Dom to nije doveo do nivoa i potpune stabilnosti.
Ono čime nisam dovoljno zadovoljan jeste analiza i razmatranje određenih tematskih oblasti koje se tiču života u FBiH, prije svega mislim na oblast socijale, zdravstvene zaštite i kvalitete hrane. To su teme koje ćemo u narednom periodu pokušati analizirati.
Veliki je broj vanrednih sjednica, ali i zakona koji su usvojeni po hitnom postupku. Je li stvarno bilo potrebe za tim?
Sjednica je sjednica, bila redovna ili vanredna. Samo su pripreme za sjednicu drugačije i one su definisane poslovnikom. Dinamika u FBiH je zahtijevala taj pristup koji je potpuno legalan. Ne vidim razlike između vanredne i redovne sjednice sem tog roka.
Što se tiče hitnog postupka, takvih pojava je bilo, međutim one nisu narušile stabilnost procedura kroz koje moramo proći da bismo došli do konačnog proizvoda, a on je zakon ili odluka objavljena u Službenim novinama.
Zakonodavna vlast obavlja svoj dio posla, dakle usvaja zakone. Kakva je implementacija tih zakona? Nedavno su se lideri koalicionih stranaka u FBiH složili da Vlada FBiH ne radi dovoljno brzo.
Mislim da Vlada FBiH ima solidnu dinamiku. Ja sam bio dva mandata u Vladi FBiH i iz iskustva govorim da ova vlada nije ništa sporija ni dinamičnija. FBiH je kroz svojih 20 godina do sada donijela puno zakonskih rješenja prema kojima se mi ponašamo u FBiH.
Postavili ste dobro pitanje jer mislim da bi bilo dobro napraviti evaluaciju zakona i optimizaciju primjerenu vremenu i stanju. Za tim imamo puno više potrebe nego za nekim beskonačnim forsiranjem broja zakona koje trebamo donijeti. Analiza, kontrola i kvalitete dosadašnjih zakonskih rješenja je bitna.
Ono čime nisam zadovoljan, a u samim zakonima imamo poteškoće, to su razna imenovanja u nadležnosti Parlamenta FBiH, počevši od Komsije za vrijednosne papire, Upravnog odbora FTV-a i Komsije za koncesije, gdje prema postojećim zakonima mi nikako ne možemo definisati početak i način kako to da završimo. Hoću reći, potrebne su izmjene zakona koje mi trebamo donijeti da bismo te stvari uredili.
Država BiH se zajedno sa svojim administrativno-teritorijalnim jedinicama, dakle entitetima, obvezala na sprovođenje reformi. Koje je to zakone nužno mijenjati u FBiH?
U oblasti provođenja reformske agende Vlada FBiH i premijer FBiH, koji kvalitetno i dinamički postavlja stvari, razradili su kompletnu oblast reformi kroz mjere i aktivnosti s rokovima. Ono što je karakterisalo dosadašnji period jeste pokušaj da se popravi radno zakonodavstvo koje je imalo anahrono rješenje koje je poprimilo jednu vrstu društvenog tumora koji bi vrlo brzo metastazirao u smislu primjene nečega što smo mi donijeli. Svakako to su kolektivni ugovori i način na koji su se oni primjenjivali do pojave koja se zove tužbe na osnovu tih kolektivnih ugovora. To se popravlja, a ožiljci će ostati jer veliki novci su presuđeni ili su u postupku presuđivanja. Ono što radimo u ovom i što imamo u planu raditi u narednom periodu jeste stvaranje boljeg radnog ambijenta u FBiH.
