{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dubravko Lovrenović: Ja sam riješio "hrvatsko pitanje", izjasnio sam se kao Bosanac

F
21.4.2014. u 16:24
22
53
Dubravko Lovrenović: Ja sam riješio "hrvatsko pitanje", izjasnio sam se kao Bosanac
22
Dubravko Lovrenović: Ja sam riješio "hrvatsko pitanje", izjasnio sam se kao Bosanac
Dubravko Lovrenović, dopisni član Akademije nauka Bosne i Hercegovine, izjavio je da je on za sebe riješio "hrvatsko pitanje" izjašnjavajući se kao Bosanac, što se desilo i prilikom zadnjeg popisa stanovništva.
"Zamislimo da je 300.000 ljudi u ovoj zemlji sutra spremno reći da nisu ni Bošnjaci ni Srbi ni Hrvati. U tom slučaju, ode Dejton kao da ga ni Bog nije dao", rekao je između ostalog Lovrenović .

Pritom je kod termina „Dejton“ mislio na dejtonsko rješenje Bosne i Hercegovine, instalirano nakon posljednjeg teškog rata u zemlji, čiji je ishod "mutant država", za koje se, kako naglašava, kaže i da je značilo „navlačenje luđačke košulje“ Bosni i Hercegovini 1995. godine.

Ove teze je iznio kao uvodničar na današnjoj sjednici Savjeta za razvoj, tijela Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, na kojoj je dominirala tema rješavanja nacionalnog pitanja u BiH, a dijelom i referirajući se na izlaganje drugog uvodničara, Šaćira Filandre, dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koji je između ostalog kazao da se rješavanje hrvatskog pitanja ne može zaobići.

Filandra je kao jedan od uvodničara o temi čiji je naziv bio „Nacionalna pitanja u BiH: nacionalne stranke i socijaldemokracija“, kazao i da su tri principa na kojima treba rješavati nacionalno pitanje:
pravda, ravnopravnost ljudi i naroda te opće dobro.

Postojeća ustavna rješenja su tome suprotna, smatra on, nisu povijesna i ne mogu biti dugoročna.

Filandra zastupa tezu da se nacionalno pitanje svugdje, pa i ovdje, kontekstualno rješava u svakoj povijesnoj situaciji i da nema uvijek važećih rješenja, odnosno da duh vremena određuje sva, pa i rješenja SDP-a.

Za SDP, čiji on član nije, kaže, čak ni simpatizer, nego je ljevičar, ističe da ima tradiciju rješavanja nacionalnog pitanja.

Kao i dosta drugih učesnika današnje sesije, Filandra u tom kontekstu naglašava da je vrijeme od 1945. do 1991. godine značilo na ovom tlu pola stoljeća progresa i modernizacije.

Poslije pada komunizma
desio se fenomen "kulturalizacije politike", zajednički društvima u tranziciji, koji etnički identitet stavlja na prvo mjesto, dodaje ovaj uvodničar.

Po njegovom mišljenju, u odvajanju domene politike od domene kulture, političku domenu treba vezati za rad na dobrobit pojedinca i za opće dobro.

Drugi uvodničar na ovoj sesiji Dubravko Lovrenović je tokom njegovog uvodnog izlaganja kazao i da su etnonacionalne stranke u BiH, a po njegovom mišljenju nacionalističke, obećavale između ostalog uoči prvih demokratskih izbora rješavanje nacionalnog (ili nacionalnih) pitanja u zemlji.

" Rezultat' je da su ta pitanja banalizirana više nego ikad i dovedena u šah-mat poziciju.

Etnonacionalne stranke, rukovođene simbiozom vjere i vlastitog teritorija, po definiciji, ne mogu rješavati nijedno nacionalno pitanje u BiH, što je naša doživljena istina.

Jedino socijaldemokratija, po definiciji, to može rješavati", kazao je Lovrenović.

"Da li se iz naše "zlatne prošlosti" može naći bar dio rješenja za nacionalno pitanje", zapitao je Mujo Hodžić, također učesnik ove sesije, a Mihajlo Đonović izjavio da svi subjekti koji se danas bave Bosnom i Hercegovinom "uramljuju" to pitanje kao prvorazredno ne vodeći dovoljno računa o njegovoj ranjivosti.

Hadžem Hajdarević je zastupao tezu da efikasnim zakonima treba zabraniti vrijeđanje među ljudima na nacionalnoj osnovi, u čemu ga je podržalo još diskutanata.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: