"Priznajem da sam počinio ubistvo. Ubio sam čovjeka na pravdi Boga. Krv mora da se plati, ja ne bježim od krivice i 18 godina čekam suđenje. Pucao sam iz straha, a ne kako piše u optužnici da sam mu stavio cijev automatske puške u usta i opalio", rekao je Jović izlažući odbranu pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, prenose agencije.
On je za silovanje dviju muslimanki optužio drugooptuženog Zorana Đurđevića i izvjesnog Milorada.
Milorad je pričao da je silovao ženu koja je rodila prije toga, rekao je Jović i dodao da je vidio djevojke kako stoje nage ispred kuće, poslije čega su ih kolima odvezli negdje i ponovno silovali.
U pretres muslimanske kuće otišli su na nagovor Milorada jer je tvrdio da (kasnije ubijeni) Ramo prodaje oružje mudžahedinima, a sa njima su pošli i optuženi Alen Ristić te izvjesni Danilo, ispričao je Jović.
Ramo je u jednom trenutku, kako je ispričao optuženi, kada je čuo jecaje žena skočio na njega, a on je "iz straha" opalio i ubio ga.
Izjašnjavajući se o krivici, Đurđević, je, pak, u cjelosti negirao optužbe ističući da nije ni ubijao ni silovao.
I Đurđević i Jović rekli su da su na ratište otišli preko Srpske radikalne stranke.
Jović, Đurđević i Ristić optuženi su da su 14. juna 1992. godine u Bijeljini počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva kao pripadnici dobrovoljačke jedinice vojske Srpske Republike BiH.
Tužilaštvo ih tereti da su ušli u kuću bošnjačke porodice, oduzeli novac i stvari, a potom višestruko, naizmjenično silovali dvije žene, od kojih se jedna par dana ranije porodila.
Optuženi Dragan Jović zatim je ubio civila pucajući mu u usta, a dvije žene su iz kuće gole i bose poveli kroz grad.
Opljačkali su potom kuću žene invalida, a njenim vozilom marke "Jugo 55" su se udaljili s lica mjesta.
Po izlasku iz grada, na putu ka Brčkom, u mjestu Ljeljenča zaustavili su vozilo, ispred vozila naizmjenično silovali oštećene i nad njima vršili protivprirodni blud, a onda su ih, gole i bose, ostavili na putu i udaljili se s lica mjesta.
Predmet "Bijeljina“ je Bosna i Hercegovina ustupila Srbiji na osnovu Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.
Pretkrivični postupak je prethodno vođen pred Osnovnim sudom u Bijeljini.