Dragan Čović: Do kraja januara novo Vijeće ministara i Vlada FBiH

Na pitanje zašto je HNS-u važno da se prvo uspostavi federalna vlast, odnosno da se ide na paralelnu uspostavu državne i vlasti na nivou Federacije, Čović kaže da se na taj način sprečava mogućnost bilo kakvih zastoja, posebno na kantonalnom nivou.

"Mislim da je ovo jedan džentlmenski iskorak. Prvo, dobit ćemo dimaniku u uspostavi izvršne vlasti, a drugo, nećemo moći jedni drugima prigovarati da neko koči proces", pojašnjava Čović.

Smatra vrlo značajnim da do kraja januara iduće godine imamo na čelu izvršne vlasti i države i entiteta nove ljude sukladno izbornom rezultatu, koji će ubrzano krenuti u rješavanje problema koji su naznačeni kao ključni u BiH, a to su prvenstveno ekonomski i socijalni problemi.

Koalicija okupljena oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), ističe Čović, već ima pripremljena imena kandidata za sve pozicije u izvršnoj vlasti.

"Čekat ćemo dogovore koji slijede u narednih nekoliko dana, jer o resorima uopće nismo razgovarali. To moramo dogovoriti i mislim da će i ta aktivnost biti obavljena u ponedjeljak ili utorak. Kad se završi posao na nivou kantona sjest ćemo i dogovoriti okvirnu raspodjelu resora poštujući dogovor što pripada HNS-u, a to je u Federaciji pet hrvatskih ministarskih mjesta i jedno srpsko. Sad treba definirati šta je to. U Vijeću ministara BiH postoji načelo da su to tri ministra Hrvata, a mi ćemo predložiti i četiri zamjenika ministra iz hrvatskog naroda. Imamo jedan pristup oko ministra vanjskih poslova, resora finansija i tako dalje, ali to treba dogovoriti s partnerima i vjerujem da su 29. i 30. decembra dani kada možemo o tome sjesti i razgovarati. Ako se sve to ostvari mi kao HNS bit ćemo u prilici izaći u javnost sa svim imenima kandidata. Jednostavno, nismo željeli o tome spekulirati kako ne bismo naštetili ugledu pojedinaca. Sva imena koja su u opticaju u medijima su spekulacije, barem kada su u pitanju hrvatski predstavnici", kaže Čović.

Kada su u pitanju prioritetni zadaci nove vlasti na državnoj i federalnom nivou Čović ističe da su to za HNS ona pitanja koja su u svom programu "hrvatski odgovor" isticali i u predizbornoj kampanji. Pojašnjava da je to intenzivan rad s Bruxellesom na evropskom putu BiH, rad na socijalnim i ekonomskim pitanjima, odnosno popravljanje životnog standarda građana, potom provedba presude "Sejdić i Finci", hitno rješavanje pitanja provedbe odluka Suda u Strasbourgu i domaćih sudova kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona.

"Time bismo relaksirali i odnose između tri naroda za naredne lokalne izbore. Bio bi stvoren i drugačiji ambijent za izbore. U Izbornom zakonu moraju precizno biti navedeni rokovi do kada se mora uspostaviti koja razina vlasti i šta se događa ako se to ne ispuni", kaže Čović.

Zaštititi dostojanstvo branitelja

Prioritetnim smatra i rješavanje statusa braniteljske populacije i u tom smislu ističe kako bi već na prvim sjednicama nove Vlade FBiH trebalo poništiti odluke o nezakonitim i neustavnim revizijama branitelja kako bi se zaštitilo dostojanstvo tih ljudi i vrijednosti domovinskog rata.

Najavljuje i da će hrvatski predstavnici u vlasti vrlo otvoreno govoriti i o problemima koji se tiču kulturne baštine i jezika i u tom kontekstu cilj HNS-a jest da Hrvati budu u poziciji izgrađivati školovanje na vlastitom jeziku na cijelom prostoru BiH, stvoriti ambijent za početak rada RTV kanala na hrvatskom jeziku i regulirati druga važna identitetska pitanja i potrebe.

Čović kaže kako je atmosfera unutar Predsjedništva BiH vrlo korektna i vjeruje da će se taj pozitivan stav prenijeti i na druge nivoe vlasti u BiH. Uvjeren je da će BiH u 2015. godini dobiti osnove vanjske politike kao dokument usvojen u Predsjedništvu BiH.

"Mislim da za to postoje uvjeti pa čak i kada su u pitanju najosjetljivije teme. Uvjeren sam da ćemo iznaći jedan uravnotežen pristup i sva trojica članova Predsjedništva smo zainteresirani za to. Što se tiče bilateralnih posjeta, pozivi nekim predsjednicima već su upućeni, a zatražili smo od Ministarstva vanjskih poslova da nam napravi jedan presjek svih aktivnosti i gdje bi trebali članovi Predsjedništva ići kako bi provodili vanjsku politiku BiH. Vjerujem da ćemo na naredne dvije sjednice imati i takav jasan plan za 2015. pa dijelom i za 2016. godinu", kaže Čović.

Potvrdio je da tri člana Predsjedništva rade na tekstu usaglašene izjave o narednim koracima kada su u pitanju evropske integracije, a sukladno novoj inicijativi Evropske unije. Cilj je da taj tekst bude usaglašen do kraja ove godine te da se sa čelnicima ostalih stranaka dogovori, kako bi on u trenutku kada dođe u Parlamentarnu skupštinu BiH bio podržan.

"Nacrt izjave će Predsjedništvo BiH utvrditi do kraja godine, a vjerujem da do kraja januara ili sredine februara taj dokument može biti usvojen i u državnom parlamentu", ističe hrvatski član Predsjedništva BiH.

Čović naglašava da nije dobro što različite stranke čine vlast na različitim nivoima, jer to otežava proces dogovoranja o svim pitanjima. No, i u takvoj situaciji se, kaže, mora funkcionirati i on će se truditi da korektan partnerski odnos kakav ima s Miloradom Dodikom ima i sa čelnicima drugih važnih stranaka u BiH.

"Taj odnos koji imam s Dodikom ja sam i do sada koristio za dobrobit svih ljudi u BiH. Doista takav odnos želim uspostaviti i s drugim stranačkim liderima iz bošnjačkog i srpskog naroda bez obzira na to jesu li u vlasti. Vjerujem da to može pomoći i kada se pojavi neki problem koji treba riješiti u interesu svih građana. Nastojat ću da i druge kolege u međusobnom odnosu imaju isti pristup", kaže Čović.

Katastrofalna vlast

Odbacuje mogućnost kadrovske čistke u državnim institucijama te kaže da se promjene mogu očekivati samo tamo gdje određenim kadrovima istječe mandat.

"Isto razmišljam i kada je u pitanju federalni nivo. Ta vlast je bila s našeg gledišta katastrofalna i ono što meni smeta je da u zadnjih nekoliko mjeseci imamo stalne aktivnosti kako bi se netko zbrinuo. Naš je stav da treba razriješiti sve ljude koji su imenovani u vrijeme predizborne kampanje i nakon izbora, a da za to nije bilo stvarnog razloga. Ovih dana sam razgovarao s Nerminom Nikšićem da tamo gdje se ne mora takve stvari ne rade. Siguran sam da svi oni koji su na politički način dovođeni zadnjih mjeseci neće moći ostati na tim pozicijama, a svi oni koji su profesionalni, korektno rade svoj posao i nisu došli na te pozicije zadnjih nekoliko mjeseci političkim nametanjem ne trebaju brinuti za svoje pozicije", ističe Čović.

Govoreći o Hrvatskom narodnom saboru, Čović kaže da je s Božom Ljubićem koji je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a, dogovorio da se sjednica HNS-ovog predsjedništva i glavnog vijeća održi početkom iduće godine radi pripreme novog saziva Sabora.

"Ideja je da sjednica HNS-a bude odmah početkom februara i da na tu sjednicu budu pozvani svi legitimni, legalno izabrani predstavnici hrvatskog naroda koji su izabrani na lokalnim ili općim izborima. Prema onome što znam, tu bi moglo biti pozvano više od 600 osoba, kao i predstavnici svih institucija hrvatskog naroda. Što se tiče pojedinih stranaka, sve stranke koje imaju barem jednog predstavnika na bilo kojem nivou vlasti, formalno stječu pravo sudjelovanja na sjednici HNS-a. Sabor je već postao tijelo koje se izdiglo iz dosadašnjih okvira, jer smo ga i formalno registrirali i dobilo je svoje mjesto u zakonodavstvu BiH. Ono na čemu ćemo insistirati pri izborima na Saboru je da u Glavnom vijeću bude ostavljeno dovoljno mjesta za sve zainteresirane građane BiH koji uvažavaju deklaracije i druge dokumente koje je HNS do sada usvajao. Uvjeren sam da nakon ovog sabora niti jedan predstavnik vlasti iz hrvatskog naroda u BiH neće imati prostora za primjedbu da nije bio pozvan u HNS", pojašnjava Čović.