Dr. Edo Hasanbegović: Vakcine u BiH su sigurne i roditelji ih ne bi trebali izbjegavati
"Vakcinisanjem se svake godine spašavaju životi više od tri miliona djece širom svijeta, a milioni bivaju spašeni od bolesti i invaliditeta. Vakcinacijom se ne štiti samo pojedinac, vakcinacijom štitimo i ljude oko nas jer kolektivni imunitet štiti cijelu populaciju. Vakcine su sigurne i efikasne. Zahvaljujući imunizaciji neke zarazne bolesti su potpuno nestale, a ostale za koje postoje vakcine se javljaju veoma rijetko. Značajan je učinak imunizacije na smanjenje troškova u zdravstvu. Američka pedijatrijska akademija, Svjetska zdravstvena organizacija, Medicinski institut Nacionalne akademije nauka SAD, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Cochrane biblioteka i sve velike epidemiološke studije nisu našle vezu između imunizacije i autizma i određenih poremećaja u autističnom spektru", ističe Hasanbegović.
Stopa izlječenja 98,4 posto
Na Disciplini za zdravlje djeteta Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu u protekloj godini primljena su 5.582 pacijenta, a stopa izlječenja iznosila je 98,4 posto, dok je stopa mortaliteta bila 1,6 posto. Naš sagovornik ističe da je prikupljanje novca putem medija u svrhu liječenja oboljele djece neopravdano i da ga zdravstveni radnici ne podstiču te da se liječenje van granica BiH ostvaruje preko Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, odnosno iz Fonda solidarnosti.
"Sredstva federalnog Fonda solidarnosti koriste se za finansiranje ograničenog broja skupih najsloženijih zdravstvenih usluga visokodiferencirane zdravstvene zaštite, kao što su urođene teške srčane mane kod djece koja se mogu liječiti operativnim putem, oboljenja iz oblasti dječije onkologije, alogena transplantacija koštane srži, potom oboljenja jetre i bubrega koja se mogu uspješno liječiti transplantacijom... Upućivanje u inozemstvo, na osnovu strogih kriterija, vrši ljekarski konzilij pošto se određena bolest ne može liječiti u BiH, a na osnovu člana 41. st. 1. i 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju, federalni ministar zdravstva donosi pravilnik o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih osoba na liječenje u inozemstvo i BiH ima zaključene ugovore s nekoliko uglednih zdravstvenih ustanova u inozemstvu. Određene kompleksne i rijetke bolesti s izuzetno malom incidencijom se liječe u centrima koji su usko specijalizovani za tu vrstu oboljenja i imaju edukovan kadar i opremu. Njihov mali broj ne opravdava obavljanje takvih sofisticiranih usluga u KCUS-u", navodi Hasanbegović.
Pogrešna praksa dovela do kritične situacije na nivou primarne zdravstvene zaštite
Zbog nedostatka strategije u razvoju ljekarskog kadra domovi zdravlja na području KS nemaju dovoljan broj pedijatara, Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" uopšte nema odjel pedijatrije, a u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo pedijatrijska služba više ne postoji.
"Ovakav nepovoljan trend direktno se i snažno odrazio na rad Discipline za zdravlje djeteta KCUS-a koja je opterećena uslugama primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, kada nema pedijatara u domovima zdravlja i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, od 20:00 do 08:00 sati. Na Pedijatrijsku kliniku se dovode pacijenti koji bi trebali dobiti uslugu u domovima zdravlja KS ili Hitnoj pomoći. Jedan od nivoa u zdravstvenoj zaštiti djece trebalo bi da bude i u Općoj bolnici 'Prim. dr. Abdulah Nakaš'. Pedijatri sa KCUS-a bi tokom noći trebalo da brinu o ležećim, vrlo teškim pacijentima, i onima koji su prošli sve navedene nivoe, a nisu dobili stručnu pomoć. Na Pedijatrijsku Kliniku KCUS Jezero dolazi veliki broj pacijenata bez uputnica, što troši naše resurse, ljekare, medicinske sestre, laboratoriju i tako dalje. Opterećenost uposlenika dokazuju i brojevi. U protekloj godini pružili smo ukupno 184.321 uslugu, od toga 47.266 primarnih usluga, 63.279 sekundarnih usluga i 73.776 tercijarnih usluga", ističe naš sagovornik.
Povećan broj prijevremeno rođene djece
Nedovoljan je broj osoblja i na Klinici za neonatologiju, a broj nedonoščadi je znatno veći nego ranije, od 260 do 280 godišnje. Razlozi za to su, smatra Hasenbegović, dobrim dijelom uzrokovani otvaranjem centara za potpomognutu oplodnju.
"Stope preživljavanja su približne stopama u razvijenim industrijskim zemljama koje imaju na raspolaganju mnogo više resursa. Za djecu rođenu u 32.-36. sedmici stopa preživljavanja je 94-96 posto, u 29.-32. sedmici 93-95 posto, za djecu rođenu u 24.-28. sedmici preživljavanje je natpolovično, blizu 60 posto. Prema tome, mnoga nedonoščad gestacijske dobi 26 sedmica preživljavaju i imaju kvalitetan život", kaže naš sagovornik.
Brojna istraživanja su pokazala da značajnu ulogu u preživljavanju i razvoju nedonoščadi igra takozvana "kengur metoda" koja se primjenjuje širom svijeta. Hasanbegović ističe da se i na Pedijatrijskoj klinici potiče vezivanje majke i djeteta, ali da nema uslova za kengur metodu.
"Naše odjeljenje je i ovako prekapacitirano zbog velikog priliva prijevremeno rođene djece, a za epidemiološki sigurno provođenje kengur metode potrebno je bar tri puta više resursa u odnosu na uslove kojima trenutno raspolažemo. U evropskim zemljama i SAD-u odnos medicinska sestra - pacijent na neonatalnoj intenzivnoj njezi je 1:1, najviše 1:2, dok je kod nas taj odnos veći od 1:5. Za provođenje kengur metode potreban je mnogo veći prostor, zaseban boks za majku i dijete s ležaljkom za majku pored inkubatora. Sada svaki boks ima 3 inkubatorska mjesta te dodatno osoblje za održavanje higijene i drugo. Ova strategija bi, što se nas tiče, mogla zaživjeti kad se za to steknu uslovi", zaključuje Hasanbegović.
