{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dopuštaju veličanje četništva, ali ne i obilježavanje genocida

21.5.2012. u 15:32
0
Dopuštaju veličanje četništva, ali ne i obilježavanje genocida
0
U nekoliko narednih mjeseci, osam prijedorskih udruženja će obilježiti 20. godišnjicu genocida u Prijedoru. Jedna od tačaka programa obilježavanja je trebala biti i instalacija bijelih vreća sa imenima ubijene djece i žena na glavnom gradskom trgu u tom gradu. Međutim, danas su im iz tamošnje policije odgovorili kako to neće biti moguće uraditi, jer može doći do nasilja. Organizatori su ogorčeni i pitaju kako se četničke parade u tom gradu mogu održavati dok ovakav jedan čin zabranjuju.
Sabahudin Garibović, Mirsad Duratović, Edin Ramulić i Una Bejtović (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Sabahudin Garibović, Mirsad Duratović, Edin Ramulić i Una Bejtović (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

"U Prijedoru je počinjen genocid", poručili su danas članovi Odbora za obilježavanje 20. godišnjice ubijanja civila, formiranja logora, progona i deportacije svih građana Prijedora koji nisu Srbi. Edin Ramulić, aktivista Udruženja Prijedorčanki Izvor, je jedan od logoraša logora Trnopolje kojem su ubijeni otac i brat.

"Žrtve svakodnevno susreću u Prijedoru one koji su počinili zločine. Tamošnja vlast nije naklonjena ovakvoj vrsti sjećanja na ubijene i sve ono što nam se dešavalo prije 20 godina. Upravo su nas iz Policijske stanice u Prijedoru obavijestili da nećemo moći organizovati jedan od događaja kojim bismo se sjetili 266 žena i djevojčica koje su ubijene u genocidu u Prijedoru, a obrazloženje je da bi različita nacionalna osjećanja mogla podstaći na nasilje", kaže Ramulić.

Bošnjaci u koncentracionom logoru Trnopolje (Foto: AFP)
Bošnjaci u koncentracionom logoru Trnopolje (Foto: AFP)

U prijedorskom genocidu je ubijeno 102 djece, 256 žena, ukupno 3.173 civila, 31.000 ljudi je zatočeno u logorima, 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. Sve ovo značilo samo jedno, u samo tri mjeseca je istrebljeno 94 posto jedne nacionalne grupe na tom području.

"Mi se ne možemo više nositi sa tom mašinerijom i silom koja stoji naspram nas. U Prijedoru smo imali defilee ravnogorskog četničkog pokreta i to nije smetalo gradu koji baštini narodnooslobodilačku borbu. Tog dana bilo je više od 200 ljudi u crnim uniformamam sa četničkim obilježjem. Jednostavno, zastrašuju tamošnje povratnike", dodaje Ramulić.

Mirsad Duratović je kao maloljetnik bio zatočen prvo u logoru Omarska, a zatim u Manjači i Trnopolju. Danas je predsjednik Udruženja logoraša Prijedor '92.

"Mi u Prijedoru imamo tri logora i nekoliko desetaka mjesta zatočenja. Logor Omarska je privatizovan i u vlasništvu je ArcelorMittal kompanije koja nam u posljednje vrijeme vrijeme zabranjuje ulazak. Logor Keratern je također privatizovan, dok je logor Trnopolje društvena svojina i u vlasništvu je opštine", pojašnjava Duratović.

Sabahudin Garibović, predsjednik Udruženja logoraša Kozarac i jedan od zatočenika u logoru Trnopolje, koji je bio u konvoju 21. augusta 1992. godine, kada je izvedena grupa od 200 muškaraca i pogubljena na Korićanskim stijenama.

"Lokalna zajednica u Prijedoru je krivac zbog čega smo danas dobili zabranu obilježavanja genocida. Ne žele nas podržati i rekli su nam to. Vjerovatno bi bilo drugačije da prešutimo sve ono što govorimo. Mi nećemo šutjeti! Trebaju priznati zločine pa ćemo onda razgvarati", kaže Garibović.

Majke ubijenih Prijedorčana plaču na Korićanskim stijenama  (Foto: AFP)
Majke ubijenih Prijedorčana plaču na Korićanskim stijenama (Foto: AFP)

Fikret Alić, logoraš iz Omarske, čija je fotografija obišla cijeli svijet pa čak bila i na naslovnici magazina Time, danas živi u Danskoj. Namjerava napisati knjigu u kojoj će opisati strahote logora i genocida u Prijedoru.

"Ja bih se sutra vratio iz Danske, ali ne smijem. Nije ovo sloboda i mir u Prijedoru", kazao je Alić.

Organizatori obilježevanja genocida u Prijedoru su pozvali medije i nevladine organizacije da se uključe u kampanju "31. maj – Svjetski dan bijelih traka".

"Na taj dan navršit će se 20 godina otkako nam je izdato naređenje da izvisimo bijele čaršafe na prozore kako bismo navodno bili pošteđeni vojnih dejstava, a zapravo da budemo lakše raspoznati i označeni kao mete", objasnio je Ramulić, podsjećajući da se takva inicijativa ne pamti od vremena holokausta, koji je na isti način markirao Jevreje prije masovnih pogubljenja.

"Taj dan, 31. maja, pozivamo slobodarsku javnost da makar deset minuta stave bijelu traku oko ruke i solidarišu se sa svim žrtvama diskriminacije po nacionalnoj, vjerskoj i svakoj drugoj osnovi", poručio je Ramulić.

U masovnoj grobnici u Kevljanima pronađeni su ostaci 85 prijedorskih Bošnjaka (Foto: AFP)
U masovnoj grobnici u Kevljanima pronađeni su ostaci 85 prijedorskih Bošnjaka (Foto: AFP)

Na kraju je najavio žalbu na rješenje MUP-a RS, CJB Banja Luka, i nastavak organiziranja aktivnosti kojima će se javnost podsjećati na zločine počinjene prije 20 godina na području opštine Prijedor.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: