KOMENTAR / Dodikova vlast je odustala od Srebrenice
Šta je zapravo ključni problem koji je težak za razumjeti onima koji nisu uključeni u inicijativu ili nisu vezani za Srebrenicu? Naime, udruženja žrtava kao i druge nevladine organizacije oko kojih se okupljaju građani bošnjačke nacionalnosti u Srebrenici, strahuju od izbora kandidata SNSD-a ili SDS-a na poziciju načelnika, prije svega zbog ranijih izjava brojnih predstavnika ovih političkih stranaka kojima je negiran genocid i udareno na dostojanstvo preživjelih Srebreničana.
Zbog toga se predstavnici udruženja žrtava pitaju na koji način će se, u takvom odnosu snaga, lokalna vlast odnositi prema Memorijalnom centru Potočari, te samom danu obilježavanja genocida u Srebrenici - 11. julu? Na upit, šta su njegovi najveći strahovi, jedan od građana u Srebrenici odgovara: "Da li ćemo sutra naići na paralelna obilježavanja 11. jula, ko će sutra čuvati naša mezarja, hoćemo li se ljudi imati gdje vratiti, da li ćemo mi imati snage ostati?"
Pored pitanja prošlosti, ostaje i briga za budućnost Srebreničana. U svijesti podrinjskih Bošnjaka, Srebrenica ostaje jedino slobodno mjesto u Republici Srpskoj, te kao takva opstaje kao posljednja nada za povratak u Podrinje. Danas je Srebrenica puna ljudi, par dana prije obilježavanja 11. jula, redovi povratnika pred Policijskom upravom Srebrenica čekaju svoj red za predaju zahtjeva za novu ličnu kartu.
Prošlo je mjesec dana od početka kampanje, a volonteri različitih nevladnih organizacija iz Srebrenice, ali i iz drugih gradova širom Bosne i Hercegovine, upućuju povratnike i pomažu im pri vađenju potrebnih dokumenata. Četiri najsnažnije bošnjačke političke opcije u Srebrenici (SDA, SBB, SDP i Stranka za BiH) odlučili su se zajednički podržati nezavisnog kandidata Ćamila Durakovića, koji je trenutno vršilac dužnosti funkcije načelnika, nakon nedavne smrti Osmana Suljića. S druge strane se kao zajednički srpski kandidat pojavljuje Vesna Kočević, aktuelna načelnica Odjela za privredu u općini Srebrenica.
Na posljednjim Općim izborima 2010. godine, u utrci za zastupnička mjesta u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, SDA, SDP, SBB i Stranka za BiH zajedno su osvojile 1.152 glasa, dok su SDS i SNSD osvojili 2.901 glas, od ukupno 4.929 važećih glasova na prostoru općine Srebrenica. Mnogi od preživjelih Srebreničana koji su se vratili, ostali su prijavljeni na adresama u Federaciji, što je imalo i veliki utjecaj na ovakve izborne rezultate. Ipak, greška od prošlih izbora se ispravila, te je nakon upućenih garancija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o zaštiti stečenih socijalnih prava, preregistracija konačno krenula.
Već mjesec dana traje proces intenzivne registracije povratnika, koji upućuje na to da će zacrtana brojka o registraciji najmanje 3.000 do 5.000 povratnika biti ispunjena prije isteka roka za predaju konačnih biračkih spiskova (47 dana - 7. juli/23. august). U strahu od uspjeha ovog procesa, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a i Policijsku upravu Srebrenica na terenu vrše stalna zastrašivanja aktivista i građana, što je u junu mjesecu rezultiralo i teškim kršenjima ljudskih prava.
Ovo se očitovalo kroz curenje ličnih podataka pojedinih građana i građanki koji su se registrirali na prostoru općine Srebrenica, istragama i provjerama koje su službena lica provela selektivno i diskriminirajuće prema građanima bošnjačke nacionalnosti, ograničavanjima slobode pristupa informacijama, zahtjevima za dodatnu dokumentaciju i radu u suprotnosti sa propisima koji se tiču izdavanja ličnih dokumenata, te pretresima koji su vršeni bez sudskog naloga i bez valjanog pravnog osnova.
Premda su ove akcije u nekim trenucima usporile i otežale proces, ali ga nisu zaustavile, stranke okupljene oko Vesne Kočević, pokušale su pokrenuti kontra-kampanju registracije građana srpske nacionalnosti Podrinja koji žive u Srbiji, vodeći se izmišljenim podacima o "10.000 srpskih porodica koje su iselile u Srbiju prije rata, te o 5.000 Srba koji su navodno iselili iz Srebrenice poslije rata". Kako poziv nije urodio plodom, te je izostala podrška građana ovoj inicijativi, predsjednik Skupštine opštine Srebrenica, Radomir Pavlović (SNSD), zatražio je podršku za kontra-kampanju od strane Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.
U svom odgovoru, Lejla Rešić (SNSD), daje negativan odgovor na mogućnost finansijske podrške ovoj kampanji, te bilo kakvu podršku koja bi išla iznad budžetskih sredstava ranije predviđenih za pomoć nerazvijenim općinama za organizaciju izbora 2012. godine. Ova odluka/odbijenica, jasno upućuje da je i centralna vlast RS-a shvatila opasnost od povezivanja zastrašivanja i pritisaka na bošnjačko stanovništvo na lokalnoj razini, sa odlukama i uputama političkog vrha iz Banja Luke.
Tu se prije svega misli na ministra Stanislava Čađu (SNSD), sa incidentima i zastrašivanjima nad građanima Srebrenice, te njegovoj vezi sa kršenjima ljudskih prava za koja se sumnjiče službena lica Policijske uprave Srebrenice, u vezi s čime provjere već rade terenski timovi OSCE-a, a uskoro se očekuje i početak rada monitoring tima misije Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini.
Poslije slanja "Pregleda kršenja građanskih i političkih prava na prostoru općina Srebrenica i Bratunac za period 01.06.2012. - 03.07.2012." kojim su obuhvaćeni sve žalbe građana na nezakonite radnje i zloupotrebu ovlasti službenih lica Policijske uprave Srebrenica, koje je upućeno stranim ambasadama, međunarodnim organizacijama i misijama u Bosni i Hercegovini, pitanje je trenutka kada će se politički vrh RS-a i zvanično distancirati od svojih lokalnih produžetaka.
S tim u vezi je logično očekivati da se kola prelome na Adisu Cibraliću, komandiru Policijske uprave Srebrenica, koji je do danas odbijao bilo kakav oblik saradnje sa aktivistima građanske inicijative "Glasaću za Srebrenicu", te za kojeg građani Srebrenice tvrde da je neposredno uključen u samo šikaniranje kampanje. Isti je odgovoran i za neprovođenje istražnih radnji zbog curenja ličnih podataka pojedinih građana koji su prijavili prebivalište u PU Srebrenica u posljednjih mjesec dana.
Cibralić je ranije uskratio odgovor na zahtjev aktivista za pristup informacijama o potrebnoj dokumentaciji za prijavu prebivališta i izdavanje lične karte. Naime, u Srebrenici su se u toku registracije tražili posjedovni listovi i računi za komunalije, protivno važećim zakonskim propisima i procedurama, na što ovaj nije imao odgovor.
U ovom trenutku se od komandira Policijske uprave Srebrenica ograđuju i predstavnici udruženja okupljenih oko Vesne Kočević, budući da je predsjednik Udruženja raseljenih Srba iz BiH u Srbiji, Ljubiša Ristić, naglasio da "danas u Srebrenici Bošnjaci imaju 80 posto vlasti, uključujući sudsku i policijsku.“, pokušavajući ga prebaciti na bošnjačku stranu, premda je Policijska uprava Srebrenice sve vrijeme djeluje pod direktnim nalogom MUP-a RS i uputama koje je javno izrekao i sam ministar Stanislav Čađo.
Dok na državnom nivou opet dolazi do blokada, a par mjeseci prije lokalnih izbora SNSD se suočava sa krizom vlasti u svim strateški važnim jedinicama lokalne samouprave, čini se da njihovo vodstvo nema vremena ulaziti u još jedan konflikt sa međunarodnom zajednicom i organizacijama za zaštitu ljudskih prava, te trošiti sredstva na već izgubljenu bitku. Milorad Dodik je danas odustao od Srebrenice. Srebrenica čeka povratak.
