Bakir Izetbegović
0

'Dodik ne može pocijepati Bosnu'

Razgovarali: Amra Kovač i Asim Bešlija
Jedan od najutjecajnijih bošnjačkih političara i visokorangirani dužnosnik SDA Bakir Izetbegović po prvi put govori za Sarajevo-x.com. U ovom intervjuu gdin Izetbegović daje svoje otvoreno viđenje trenutnih zastoja u reformama u BiH, Miloradu Dodiku, razmiricama unutar SDA, položaju Bošnjaka i njihovoj islamizaciji, te 'muslimanskom Sarajevu'.

Gospodine Izetbegoviću, vrlo burno vrijeme za BiH. Jeste li optimista pored ovih raznih glasova koji najavljuju njen raspad, pogotovo uz premijera Dodika koji svako malo prijeti? Ima li realnih šansi za to?

Bio sam optimista i prije 15 godina, kad je situacija u zemlji bila stostruko teža, ne znam zašto to ne bih bio danas. Milorad Dodik ne može, i da hoće, pocijepati BiH. Postoje međunarodni ugovori i međunarodne snage koje će se tome suprotstaviti. A prije njih, tu su i regularne oružane snage oslonjene na par miliona patriota koji su iskusili i preživjeli najgore stvari, i ne plaše se ničega.

Međutim, ja ne mislim da je Miloradu Dodiku cilj cijepanje Bosne, odnosno neizbježan sukob koji bi time bio izazvan. Njegov cilj je sačuvati što veći stepen neovisnosti, suvereniteta RS unutar Bosne i Hercegovine.

Dosta ima rascijepa i u bošnjačkoj politici, među političkim strankama, pa čak i u samoj SDA. Prema vašoj ocjeni, koliko ovo otežava proces iznalaženja trajnih rješenja za BiH i Bošnjake same?

Itekako otežava. Turska poslovica kaže da „nisu krivi vukovi, nego pastiri, što je stado nastradalo“. Politika je umijeće mogućeg, realnog, a bošnjački političari su u proteklim godinama nerealno procjenjivali mogućnosti, spremnost međunarodne zajednice, očekivali i obećavali nerealno. Propala je ustavna reforma, a reforma policije je skoro pa propala, dok su se bošnjački lideri svađali i optuživali pred narodom.

Da li ste vi saglasni sa predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem o tome šta je neka zajednička platforma stranke ne samo u Butmirskim pregovorima, nego i aražmanima za budućnost naše zemlje?

Jesam. Tihić se drži platforme koju je usvojio posljednji kongres SDA, a to je jedna realna platforma koja računa na niz malih pomaka koji će u zbiru donijeti veliki pomak i napredak za BiH. Naša neslaganja u vrijeme Prudskog procesa su počela kada je Tihić izašao izvan mandata koji mu je dalo rukovodstvo SDA i pristao i na nekakve četiri regije, i nikad nam nije pojasnio kuda idu granice tih regija.

Jesu li u trenutnim okolnostima Bošnjaci najviše diskriminirani, posebno u svjetlu odluka Briselske administracije o tome da Srbiji da bezvizni režim, čime se Srbima ostavlja mogućnost slobodnog kretanja po Evropi? Hrvati je svakako imaju.

Svakako da jesu.

Vjerujem da ste čuli nedavnu izjavu bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona kako se Evropa bojala muslimanske države Bosne u srcu Evrope pa zato nije htjela ukinuti embargo na oružje. Uz vaš komentar ove izjave, recite nam da li ove optužbe o izgradnji muslimanske države, zapravo, imaju ikakvog utemeljenja?

Čuo sam ja takve izjave odavno, u vrijeme rata, dolazile su sa raznih strana i jako brinule mog rahmetli oca. Zanimljivo je da su nam u isto vrijeme nudili, čak nas ohrabrivali da prihvatimo podjelu zemlje gdje bi jedan njen dio bio muslimanska Bosnica. To su priče, a sve ostalo su istorijske činjenice i one sadrže odgovor na vaše pitanje o utemeljenosti. Dakle, bošnjački lideri, na čelu sa mojim ocem, to nisu nikad prihvatili, a mogli su. U ratu, tokom mirovnih pregovora, sve vrijeme nakon rata smo se uporno borili za jedinstvenu, multietničnu BiH.

Gospodine Izetbegoviću, šta vi smatrate najvećim problemom, zastojem u BiH? Je li to RS, kako bošnjački političari najviše vole istaći, ili pak nešto drugo?

Najveći problem je nefunkcionalan državni aparat, komplicirani sistem donošenja odluka, zakona, pun kočnica i blokada. OHR je u postdejtonskom vremenu preko tristo puta upotrijebio Bonske ovlasti da nametne rješenja, da ukloni blokadu, možete misliti šta će se desiti kad ne bude OHR-a, a način funkcionisanja eventualno ostane nepromijenjen!?

A, problem sa RS je poznat, shodno aneksima četiri i sedam Dejtonskog sporazuma taj entitet pripada svim narodima i građanima podjednako, i u njega se trebalo vratiti barem pola miliona Bošnjaka i Hrvata. Međutim, realno, to je dio BiH u kojem su nesrbi građani drugog reda, u kojem popovi osveštavaju zajedničke škole, u kojem se ukidaju prafiksi „bosanski“ jer to vrijeđa Srbe, u kojem premijer vlade avionom, u čijoj su kupovini učestvovali i Hrvati i Bošnjaci, ide po ratnog zločinca u Hag, itd.

Kako gledate na stanje Bošnjaka u BiH? Čini se da su oni nekako pogubljeni jednako kao njihovo političko vođstvo. Slažete li se s ovom ocjenom?

Svijest Bošnjaka je izložena suprotstavljenim gravitacionim poljima kojih ima bar šest od uticaja – SDA, SBiH, SDP, FTV, Avaz, Rijaset. Normalno, narod je zbunjen i pogubljen, kako vi rekoste. I biće zbunjen dok se ne odredi realan prag, temelj, minimum nacionalnog programa oko kojeg će se saglasiti kritična masa uticajnih faktora.

Dosta je optužbi na račun kako SDA tako i cjelokupnog bošnjačkog naroda kako je u posljednje vrijeme pretjerao sa svojom vjerskom komponentom dok se sve ostale stvari poput privrede, obrazovanja, kulture, guraju u zapećak?

Biva, klanjamo povazdan pa nemamo kad raditi, obrazovati se, otići u pozorište? Gradimo džamije umjesto fabrika, i slično? Šalu na stranu, ja ne vidim u kakvoj je koliziji vjera sa solidnom organizacijom države i svakodnevnog života. Vjernici smatraju da Kreativna sila koja im je dala um, svijest, vid, sluh također ima beskonačno moćan um, svijest, vid, sluh... Vjeruju da život ima smisao, plan, da će konačna pravda biti uspostavljena. Ne vjeruju u slijepu i nesvjesnu Prirodu i njene hirove, ne prihvataju ideju da su dio besmisla, mraka, konačnog nepostojanja i nepravde. I to je sve. I zašto takvi ljudi ne bi mogli načiniti dobru državu, ekonomiju, stati u kraj kriminalu? U čemu su pretjerali? Zašto bi ateisti bili skloniji redu i zakonu, kulturi i obrazovanju? Zaista to ne shvatam.

Kažu mnogi, mnogo ste to puta čuli, a u Sarajevu i sami živite, da je ovo muslimanski, jednonacionalni grad. Da li imate takav osjećaj i da li je njegova muslimanska, dakle vjerska komponenta prenaglašena?

Sarajevo je predominantno muslimanski grad, barem ovaj dio koji je nakon podjele ostao Federaciji, ali nisu Bošnjaci krivi za to. Krive su srpske granate koje su Sarajlije istjerale iz njihovog grada, i četničke kame koje su podrinjske Bošnjake utjerali u njega. I kriva je srpska politika koje je Srbe tjerala da napuste Ilidžu, Vogošću, Grbavicu kada je došlo do reintegracije Sarajeva.

A, vjerska komponenta zaista nije prenaglašena, djevojke se oblače slobodnije od Evropljanki, a alkohola i droge se, nažalost, konzumira više nego u evropskim metropolama. Zaista ne vidim u čemu je problem što dio stanovništva ide u džamiju ne tjerajući druge da ih u tome prate. Je li treba zabraniti džumu, ezan, žensku mahramu pa da stvari budu OK? Kakve to veze ima sa savremenošću i evropeizmom? I za kraj, da se prisjetimo i prvog predsjednika naše države, vašeg oca Alije Izetbegovića. Svake godine obilježava se godišnjica njegove smrti ali se čini da je iz godine u godinu to sve sa manje entuzijazma. Šta biste vi rekli, za šta bi građani BiH, bez obzira na animozitet Srba i Hrvata prema njegovom liku, trebali biti zahvalni ipak jedinom prvom legalnom predsjedniku BiH?

Zato što imaju državu. Što nisu građani drugog reda u velikoj Srbiji i velikoj Hrvatskoj, što nisu bili topovsko meso u njihovim vojskama. Država je kao kuća, krov nad glavom jednog naroda. Bošnjaci još uvijek nisu svjesni koliko taj krov vrijedi, bez obzira što ponekad prokišnjava. Nadam se da ga neće izgubiti kako bi to shvatili.