INTERVJU / Dennis Gratz: BiH treba biti nezavisna od Dodika, Izetbegovića, Lagumdžije, Čovića...
U Našoj stranci kažete da nemate slogane, ali imate rješenja. Šta su rješenja za Bosnu i Hercegovinu? Naravno, nema čarobnih šapića i ne očekujem da u odgovoru na jedno pitanje ponudite rješenje za sve probleme ove zemlje, ali koje to probleme u BiH smatrate najvećim i koja su rješenja?
Mi živimo u društvu u kojem se prava pojedinca vežu direktno za činjenicu da li pripada političkoj većini u mjestu gdje živi. Ta diskriminacija može biti etnička, ali je u svojoj suštini primarno određena između 'njih' na vlasti i onih koji tom izabranom krugu ne pripadaju. Ona se vezuje za pristup zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu. To stvara opšti osjećaj nepravde. Ljudi sa minimalnom platom, i oni sa tri hiljade maraka, plaćaju iste stope doprinosa. Plaćamo isti PDV na osnovne životne namirnice i na luksuz. Niko osim nas ne govori o ovim problemima. Ako u naredne četiri godine ne smanjimo nepravdu u rasporedu tereta, te ne učinimo napredak u ostvarenju jednakosti pristupa javnim servisima, kakvi su domovi zdravlja, škole, javna preduzeća, jaz između bogatih i siromašnih, privilegiranih i marginaliziranih, može proizvesti potpuni haos. Među strankama koje se nazivaju 'ljevicom' niko ne vodi brigu o buntu koji tek dolazi te načinima kako da stanemo u kraj očiglednoj povlaštenosti sitne grupe ljudi u ovoj zemlji.
Kako ocjenjujete djelovanje Naše stranke u protekle četiri godine, naročito u Kantonu Sarajevo?
Naša stranka je jedina koja se nije kompromitovala učešćem u propalim vladama Kantona Sarajevo. Naši zastupnici Peđa Kojović i Tarik Haverić nisu pristali na nemoralne ponude, a bilo ih je. Pokazali smo inicijativama, u kojima smo zbog nedovoljnog broja 'ruku' u skupštini morali prikupiti podršku zastupnika drugih stranaka, da smo spremni čak da dobra rješenja ponudimo 'većini', samo da bi neke stvari bolje funkcionisale. Imali smo jasna i realna stajališta o ZOI '84, JKP GRAS, Vodovodu i kanalizaciji, malo ko je slušao. Očekujem da sada sa većim brojem zastupnika u Kantonu Sarajevo, ali i ulaskom u skupštine Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona, budemo glas koji se ne može zaobići u donošenju odluka koje će se odraziti na živote cijele generacije. Sve što smo govorili do sada poslije izbora može postati realnost. Dovoljno je da građani izađu na izbore, a mi imamo spremna rješenja.
Zašto bi građani BiH trebali glasati za Našu stranku i njene kandidate i zašto na prethodnim izborima nisu u većem broju glasali za Našu stranku?
Nakon šest godina postojanja, mi smo se izgradili u zrelu i snažnu političku stranku. Trebalo nam je vremena da iz onog vriska pobune na kojem je Naša stranka nastala, prerastemo u ozbiljnu organizaciju koja može artikulirati vlastitu ideologiju i ponuditi ozbiljna rješenja. Da smo mnogo napredovali, i da se možemo nositi sa najvećim strankama, potvrđuje i naša kampanja koja je pri tome desetine puta jeftinija od mnogih drugih. Da bi dobili mnogo veću podršku poput ove danas, morali smo se spremati, učiti, razgovarati sa građanima, i naučiti kako se boriti protiv metoda koje druge stranke koriste. Taj process nije bio lagan, ali je za nas samo početak. Mi smo spremni krenuti u realizaciju naših rješenja, i raditi više nego ikada, jer tek nakon izbora počinje posao za koji smo se spremali. Jako je važno da napravimo iskorak i da ove godine uđemo u Federalni parlament. Pazite, mi živimo u sistemu gdje nema prenosa sjednica, gdje građani ne znaju šta se govori i o čemu se odlučuje. Mi ćemo promijeniti tu praksu. Baš onako kako su to učinili naši zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo. Ono što građani mogu uvijek znati kada glasaju za nas, je da će uvijek biti upoznati sa našim potezima, da će sve što radimo biti transparentno kao i do sada.
Šta je vlast, ali i oni koji bi željeli biti vlast, naučila iz februarskih protesta, ako je uopće naučila bilo kakvu lekciju? Vi imate kandidate za skupštine Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog, to su ujedno kantoni gdje su protesti bili najmasovniji?
Mnogi naši kandidati i kandidatkinje učestvovale su u artikulaciji građanskog bunta, osjetili su puls naroda i znaju šta su stvarni problemi, te na čemu se insistiralo za vrijeme protesta i plenuma. Vlast nije naučila ništa, što se vidi na činjenici da nisu bili spremni čak ni dati priliku Našoj stranci da preuzme posao u svoje ruke, kako smo to predlagali u Kantonu Sarajevo kada stranke u vlasti nisu znale šta da rade. Najvažnije je sada da nezadovoljni izađu na glasanje, da ne bojkotuju izbore, te da napravimo promjenu u načinu na koji se razgovara o politici u ovoj zemlji.
Vama u stranci je, da tako kažem, najinteresantniji Kanton Sarajevo, odnosno tu imate najviše kandidata i najintenzivnije djelujete upravo u KS. To je i kanton sa ogromnim brojem problema, počevši od GRAS-a i drugih kantonalnih preduzeća koja su u ogromnim dugovanjima, čije usluge građanima nisu na zadovoljavajućem nivou... Možete li ukratko kazati koji je plan Naše stranke za ova preduzeća?
Dvadeset godina pljačke, nesavjesnog poslovanja, zaduživanja, zapošljavanja po podobnosti, su polomila brojna kantonalna preduzeća. Nema mnogo prostora za razgovor o tome, imamo zadatak da osiguramo dostupnost usluga građanima, te zaduživanje svih građana zbog nemara onih koji su vladali prije jednostavno ne dolazi u obzir. O nekim stvarima trebamo razgovarati iskreno, malo ko je spreman reći istinu o zaduženosti i propasti preduzeća te predložiti plan za novi sistem poslovanja javnih preduzeća. A istina je da mnoga preduzeća neće moći nastaviti na ovaj način, i da će morati proći ozbiljne promjene. To ne znači da ćemo ljude istjerivati na ulice, ali isto tako se ne smije nastaviti situacija u kojoj svi pošteni i vrijedni radnici preduzeća, zajedno sa svim građanima kojima moramo nuditi usluge, ispaštaju zbog nesavjesnih rukovodioca, i podobnih ljudi koje su zapošljavali.
Ukoliko, primjera radi, budete u prilici da s nekim formirate vlast u Kantonu Sarajevo, na čemu bi se temeljio vaš odnos i odnos vaših partnera iz druge stranke? Postoje li neke stranke s kojima se nikada ne bi upuštali u formiranje zajedničke vlade i skupštinske većine i zašto?
Naša stranka je pokazala da nije spremna ulaziti u neprincipijelne koalicije, niti smo ikada stavili našu korist ispred građana. Nismo stranka jednog lica poput nekih u Skupštini, pa da možemo pristajati da budemo dijelom skupštinske većine zato što je 'gazda' završio neki posao sa 'domaćinom'. Svaka stranka, i svaki pojedinac u sadašnjem sastavu Skupštine, su bili na vlasti u protekih četiri godine, osim Naše stranke. Naš stav je da ulazak u vlast znači prihvatanje naših rješenja i programa za pojedina ministarstva. Mi svojim radom u pojedinim resorima možemo postati primjer za sve druge. To nam je cilj. Samo tako možemo dalje napredovati i u deceniji koja dolazi imati perspektivu da postanemo jedna od najjačih stranaka na lijevom političkom spektru.
Ako uspijemo pronaći partnere koji će prije formiranja vlasti pristati, i potpisati zajednički program, jasne rokove za provedbu tog programa, i javno to objaviti, mi ćemo rado surađivati. Ali ne pristajemo na razgovore o pozicijama dok ne vidimo šta ćemo tačno napraviti na tim pozicijama.
Kandidat ste za Zastupnički dom Federalnog parlamenta. Šta su Vaši ciljevi ukoliko budete izabrani? Zbog čega ste kandidat upravo za ovaj parlament?
Ja nosim listu za Parlament Federacije u izbornoj jedinici koja pokriva općine Centar, Novo Sarajevo, Stari Grad, Ilijaš i Vogošća. Vjerujem da na ovim općinama imamo dovoljno jaku izbornu bazu koja nas može dovesti do rezultata. Moji ciljevi se prije svega vezuju za inicijative koje se tiču izmjene zakonodavstva koje obeshrabruje razvoj, a promiče nepravdu. Ja ću raditi na izmjenama zakona kako bi pooštrili kazne za izvršenje krivičnih djela protiv tijela i života, za korupciju i zloupotrebu položaja, privredni kriminal i nasilje u porodici. Također sam spreman ozbiljno ući u reviziju zakona koji kontrolišu finansiranje stranaka i njihove rashode. Moramo znatno pooštriti i kazne za prekršaje u oblasti privrede i sigurnosti na cesti, do tog nivoa da se više nikome ne isplati praviti takve prekršaje, što je slučaj danas.
Poznajemo probleme, te ćemo ponuditi intervencije u postojeće zakone, na način da ih niko neće moći odbiti, jer ćemo ih javno prozvati, a one će značajno promijeniti kontekst i primjenu propisa. Malim koracima možemo razbiti velike probleme.
Nedavno ste izjavili da RS treba postati nezavisna od Milorada Dodika i načina na koji njegova stranka upravlja ovim entitetom. Od koga i od čega još ostatak BiH treba postati nezavisan?
Bosna i Hercegovina treba postati nezavisna od političkih elita koje truju javni prostor. Treba biti nezavisna od Bakira Izetbegovića, koji bi 'slao u zatvor' umjesto sudova. Treba biti nezavisna od bahatosti Zlatka Lagumdžije. Treba biti nezavisna od fašizma Dragana Čovića, koji organizuje dočeke ratnih zločinaca, ili od ratne retorike Sefera Halilovića, koji samo daje povod da ne pričamo o stvarnim problemima.
Kada postanemo nezavisni od ovakvih pojedinaca, i njihovih krnjih vizija budućnosti BiH, onda ćemo se početi baviti ozbiljnim problemima, i pronaći zajedničku viziju BiH. To nam najviše nedostaje, vizija građanske BiH u kojoj smo jednaki pred zakonom, u kojem nema privilegovanih. Država u kojoj imamo zagarantovana osnovna ljudska prava. Vjerujte da u takvoj državi neće biti problem koje ste vjeroispovijesti, koje etničke pripadnosti, iz kojeg dijela države dolazite, već ćemo se zajedno boriti da imamo radna mjesta, krov nad glavom, kvalitetne škole u koje šajemo našu djecu. To je naša vizija BiH, i u njoj ima mjesta za sve građanke i građane BiH, ne odabrane grupe.
BiH je po mnogo čemu zemlja apsurda, nelogičnih poteza vlasti i komplikacija svega i svačega. Nažalost, zemlja smo i u kojoj se na dnevnoj političkoj osnovi krše prava djece u obrazovanju. Kako vi gledate na ono što se dešava povratničkoj djeci u Konjević Polju, Vrbanjcima i drugim mjestima? Ko je morao riješiti njihov problem i šta ste vi u Našoj stranci uradili da doprinesete rješavanju problema? Isto bih Vam pitanje postavila i u slučaju da u FBiH postoji ovakav problem.
Naše rješenje je jasno. Dok djeca u Stocu trpe zbog segregacije, dok u Jajcu izdaju svjedočanstava srednje škole sa nacionalnim simbolom jednog naroda, vlasti iz Federacije baš i nisu u poziciji da dijele lekcije. Moramo pristupiti postepenom rješavanju ovih problema, te svesti podjele na minimum. Evo, ako se ne možemo dogovoriti o nacionalnoj historiji, hajde barem da djeca zajedno idu na časove tjelesnog odgoja. Ne možemo se dogovoriti o jeziku, hajde da barem djeca čitaju ista djela svjetske književnosti i književnosti naroda Bosne i Hercegovine. U toj borbi moramo izbjeći nametanje ekskluziviteta jednog naroda i konfesije prema brojno manjinskim zajednicama, kao što je riječ u RS-u, ali i segregaciju kao što je slučaj u Srednjoj Bosni i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Put je srednji, a on je integrirano obrazovanje.
Na prošlim, lokalnim izborima, ste glasali u Srebrenici. Nakon toga ste kao i mnogi drugi optuženi za nelegalno prijavljivanje prebivališta, odbili ste se pojaviti na sudu u Srebrenici, kako je okončan taj slučaj i je li okončan? Biste li se ponovo prijavili u Srebrenicu da glasate?
Na taj potez sam se odlučio s ciljem vrijednosne borbe protiv političkih snaga koje negiraju genocid, te koje su na tim izborima htjele staviti i završnu tačku na tešku diskriminaciju koja se tamo odvija. Procesuiranje koje je uslijedilo, u kojem je velika većina pozvanih bila povratnici u Srebrenicu ili ljudi koji su prognani sa tog prostora u julu 1995. godine, bio je akt političke osvete SNSD-a. Milorad Dodik je tu prvi put bio poražen. Drago mi je što sam učestvovao u toj pobjedi, danas bih volio da su lokalni lideri u Srebrenici malo svjesniji činjenice da novi izbori dolaze uskoro, te da nisu pristupili tom historijskom rezultatu kao da je riječ o nečemu što se može ponoviti bez ozbiljnog rada i ozbiljnih pokazatelja da će povratnicima 2016. godine biti bolje nego 2012.
Također, ne smijemo dopustiti da SDA monopolizira pravo na nekakvu borbu za žrtve, kada oni snose veliki odgovornost za propali proces povratka. Ne smijemo zaboraviti da su prijedlog Predraga Kojovića o zabrani negiranja genocida odbacili kada su se prepali da će to obuhvatiti i zabranu negiranja svih utvrđenih zločina u BiH. Ljudi trebaju čuti o tome, građani trebaju znati da vrijednosna borba protiv sila koje žele raspad Bosne i Hercegovine, nije borba koja ‘pripada’ desnim i konzervativnim strujama, već prije svega borba građana, nas Bosanaca i Hercegovaca.
