{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Debata o medijima u Banjoj Luci: Mijenjati Zakon o slobodi pristupa informacijama

13.11.2014. u 15:57
9
3
Debata o medijima u Banjoj Luci: Mijenjati Zakon o slobodi pristupa informacijama
9
Skraćivanje zakonskog roka o dostavljanju informacija medijima i inicijativa da se napad na novinara tretira kao napad na službenu osobu - dva su ključna aspekta debate "Mediji i EU", koja je danas, u organizaciji Kluba novinara BiH i Fondacije Fridrih Ebert Stifung, održana u Banjoj Luci.
"Zakonski rok od 15 dana je predugačak, a i on nije definitivan, jer se mnogi oglušuju na medijska pitanja. Kazne se gotovo i ne izriču, tako da ne postoji mehanizam koji omogućava novinarima siguran i pravovremen pristup potrebnim informacijama. Zbog toga bi bilo neophodno ustanoviti Povjerenstvo za informacije koje bi novinarima olakšalo posao", rekao je predsjednik Kluba novinara BiH Siniša Vukelić.

Šef kancelarije Regulatorne agencije za komunikacije u Banjoj Luci rekao je da su javni servisi u BiH mnogo bolje radili za vrijeme međunarodnog protektorata. On je rekao da se sva tri javna servisa nalaze na granici - ili će preživjeti tranziciju ili će umrijeti prirodnom smrću.

"Digitalizacija u BiH mora biti završena do 15. juna sljedeće godine. Ovaj način emitovanja koji je sada aktuelan postaje muzej starina, koji ćemo jednog dana pokazivati djeci. Ali, oni koji su zaduženi za to, počev od političara koji sjede u parlamentarnim komisijama, do resornih ministarstava, uopšte nisu svjesni šta nas čeka i koliko je malo vremena ostalo za to. Zbog toga se može desiti da 17. juna budemo jedina zemlja koja nije ispoštovala potpisane međunarodne obaveze", istakao je Kujundžić.

Profesor javnog mnijenja Mladen Mirosavljević dodao je da je jedan od najvećih problema medija sama njihova pasivnost u slučajevima koji se tiču njih samih.

"Zašto mediji ne govore sami o svojim problemima? Kod nas su svi mediji nezavisni, a zapravo je situacija potpuno drugačija. Koja je pozicija javnih servisa između 44 televizijske i 144 radiostanice? Veliki problem predstavlja i to što su se u proteklih deset godina novinari bez sumnje obrazovali, ali nisu urednici. Deklaracija UNESCO-a o javnim servisima govori da oni moraju biti oslobođeni političkog utjecaja, da moraju imati programsku nezavisnost, da je obavezan pluralizam, ali mi znamo kako zapravo stvari funkcionišu", smatra Mirosavljević.

Draško Ignjatić sa Radio-televizije RS rekao je da novinari ne mogu sami iznijeti medijske reforme bez političkog konsenzusa.

"Političari u BiH se ne žele odreći prava da određuju članove nadzornih odbora javnih servisa. I kakvu situaciju imamo? U BiH ne postoji nijedan medij ili novinar čijem se izvještavanju ili mišljenju bespogovorno vjeruje", dodao je Ignjatić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: