Današnju djecu odgajaju mediji jer roditeljima za to nedostaje vremena i sposobnosti
Potvrdila je to i anketa portala Klix.ba među učenicima osmih razreda osnovnih škola. Naime, anketa je pokazala da 89 posto učenika koristi internet svaki dan, a isto toliko ih ima profil na društvenoj mreži Facebook.
Internet omogućava razmjenu znanja
Psiholog Danijel Hopić smatra da znatno prisustvo tv i internet medija u dječijem životu može imati pozitivne efekte na usvajanje dodatnih znanja i pismenosti, kao i uspostavljanje poznanstava i prijateljstava, međutim, nedostatak društvene interakcije predstavlja rizik za razvoj osnovnih životnih vještina.
"I dok internet omogućava interakciju među pojedincima te može ponuditi platformu za razmjenu znanja, vještina, iskustava, emocija i ponašanja, TV program koji se najčešće nudi djeci, vodi ih u imaginarni svijet koji rijetko omogućava razvoj dječije kreativnosti i usmjerenosti na rješavanje problema, on najčešće sputava dječije imaginacije prema već unaprijed ponuđenim rješenjima", upozorava Hopić.
A kada su u pitanju TV sadržaji, naša anketa je pokazala da učenici uglavnom biraju ono što je trenutno najpopularnije na tv programima pa su tako na vrhu liste igrani filmovi i TV serije, a nemali broj priznaje da gleda sapunice.
"Nažalost, TV program za djecu, kao i program za odrasle, sadrži znatne količine nasilnih situacija (fizičkih, emocionalnih, psiholoških, seksualnih...), koje okolina ohrabruje, podstiče i nagrađuje. Najčešća poruka koja se prenosi TV programima, a koja se odnosi na nasilje, sadrži elemente postignuća kroz nasilno ponašanje. Ovakvi obrasci mogu dovesti do povećanja vjerovatnoće primjene sličnih obrazaca u realnosti", kaže Hopić.
Dodaje da roditelji u nedostatku vremena i sposobnosti da odgovore na zadatke stavljene pred djecu, odgoj prepuštaju drugima - školi, medijima i vršnjacima.
Gdje je današnji Branko Kockica?
"TV program, internet i ostali medijski sadržaji nisu problem sami po sebi, međutim, nedostatak ostalih situacija u životima djece sprečava razvijanje prijeko potrebnih vještina za život, partnerski život i poslovni život te samim tim kreiraju barijeru zdravom i ispunjenom odrastanju punom osjećaja samozadovoljstva u interakciji sa drugima, što je neophodan preduvjet demokratskom društvu koje poštuje ljudska i dječija prava. Gdje su edukativne emisije za djecu? Ko se brine o primjerenosti sadržaja medijskih programa? Ko finansira program za djecu? I na kraju, gdje je današnji Branko Kockica?", pita se Hopić.
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, s druge strane, smatra da su podaci o čitanju do kojih smo došli veoma važni. Naime, anketa portala Klix.ba je pokazala da samo deset od 107 ispitanih učenika čita knjige koje nisu propisane školskim planom i programom.
"Podaci o čitanju ukazuju na potrebu informisanja učenika o knjigama koje posjeduju školske biblioteke te da je ovo veoma važan činilac u promociji čitanja i jačanja čitalačke kulture", stav je Ministarstva.
Također, smatraju da je potrebno uložiti dodatne napore na osvješćivanju svih aspekata vještine čitanja uz mogućnost i ponudu sadržaja u savremenim medijima koji su ovoj populaciji veoma interesantni.
"Želimo istaći specifičnost istraživanja koje ste proveli, jer samim pitanjima koja ste postavili u anketi dali ste značaj pravilnom korištenju interneta, učenicima ste dali mogućnost da razmatraju različite žanrove u muzici, slušanje radijskih emisija... te ste samim poticanjem razmišljanja o čitanju promovisali isto među učenicima koji u ovoj dobi i formiraju stavove", smatraju u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS.
Lana Jurčević pet mjeseci nakon poroda otkrila neobično ime kćerke, tetovirala ga na ruci
