U razgovoru za Agenciju FENA, direktor Instituta za istoriju Sarajevo i predavač historije BiH u 20. stoljeću na Filozofskom fakultetu u Sarajevu dr. Husnija Kamberović je ocijenio da se mora imati u vidu da je Džemal Bijedić bio veoma kompleksa ličnost, te da su ocjene o njemu veoma različite.
- Dok jedni u njemu gledaju nekog zadrtog komunistu, drugi u njemu gledaju pobornika afirmacije bošnjačke nacije sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, kazao je dr. Kamberović.
Prema njegovim riječima, ono što je neosporno je to da je Džemal Bijedić bio u jednom timu bosanskih lidera koji su sredinom 60-ih godina afirmirali BiH kao ravnopravnu zajednicu u jugoslavenskoj federaciji s jedne strane, a s druge strane bio je u timu onih političkih lidera koji su integrirali čitavu BiH, naprimjer kroz otvaranje zapadne Hercegovine sredinom 60-ih godina, borbu za integraciju Bosanske krajne nakon zemljotresa 1969. godine, afirmaciju Muslimana kao nacije krajem 60-godina, te odbijanjem jugoslavenstva kao nadnacionalne kategorije što je bio trend u Jugoslaviji u to vrijeme.
Džemal Bijedić je karakteristična i značajna ličnost jer je bio dio šireg tima, iako on sam nije iza sebe ostavio puno nekih ideoloških rasprava niti je aktivno učestvovao u kreiranju ideološke stvarnosti u tom vremenu, ali je bio politički praktičar koji je prolazio kroz jednu široku lepezu dužnosti, od običnog oficira OZNA-e u Drugom svjetskom ratu, do predsjednika SIV-a početkom 70-ih godina.
- On je čovjek koji je u svojoj karijeri imao mnogo političkih uspona i padova, ali nijedan uspon i pad nije praćen nekom političkom dramatikom, kazao je dr. Kamberović.
Bijedić je neposredno nakon rata bio sekretar Vlade BiH, a onda je vraćen krajem 50-ih godina s jedne dosta visoke funkcije na lokalni nivo vlasti u Mostaru, da bi se poslije pada Rankovića vratio u Sarajevo, postao predsjednik Skupštine BiH, a nakon toga 1971. godine, kao direktan Titov izbor, postao je predsjednik SIV-a.
Njegova tragična smrt proizvela je mnoge "teorije zavjere". O tome dr. Kamberović kaže da ima različitih kalkulacija, te da ima indicija koje bi mogle upućivati na to.
- Nije jasno kako je jedan takav avion mogao poletjeti kada je bilo jako maglovito vrijeme. Osim toga, u to vrijeme Tito nije bio u Jugoslaviji, a Bijedić ga je ispratio s aerodroma i krenuo za Sarajevo.
Međutim, iako takvih indicija ima, dr. Kamberović naglašava da u svojim istraživanjima nije našao ništa konkretnije što bi moglo potvrditi "teoriju zavjere", te on smatra da je u pitanju ipak bio nesretan slučaj.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
