BiH
2k

Dan borbe protiv homofobije: Većina bh. građana i dalje istinski mrzi LGBTI osobe

Piše: L. Č.
(Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Aktivisti Sarajevskog otvorenog centra su danas ispred Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu organizovali uličnu akciju i mirno okupljanje kojim su obilježili 17. maj, Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije (IDAHOT).

Na današnji, Međunarodni dan protiv homofobije i transfobije, zasjedao i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Pored zastupnika i zastupnica, ovoj sjednici su prisustvovali Ivan Jakovičić, zastupnik u Evropskom parlamentu, te Lars-Gunnar Wigemark, EU ambasador u BiH.

Kako bi parlamentarcima ukazali na potrebu unapređenja ljudskih prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans i interspolnih (LGBTI) osoba pred sam početak sjednice aktivisti su organizovali simboličnu uličnu akciju. Uz mirno protestno stajanje, svim parlamentarcima zajedno su dijelili informativne flajere.

"Nivo predrasuda i mržnja prema LGBTI osobama su izrazito visoki. Socijalna distanca prema LGBTI osobama, u poređenju sa drugim manjinskim i deprivilegovanim grupama, je među najvišim. Ako još uzmemo i potpuni izostanak pravne regulacije istospolnih zajednica i položaja trans osoba, možemo zaključiti da su LGBTI osobe građani/ke drugog reda. Kako bi se ovo stanje promijenilo, neophodno je odlučno djelovanje institucija i politike", poručuju iz SOC-a.

Aktivisti Sarajevskog otvorenog centra su zastupnicima i zastupnicama Parlamenta Federacije uputili poziv da se iskreno i intenzivno posvete ravnopravnosti LGBTI osoba sa četiri zahtjeva:
  1. Parlamentarci i parlamentarke trebaju pružiti otvorenu, iskrenu i jasnu podršku LGBTI osobama, te se odlučno suprotstaviti predrasudama, diskriminaciji i nasilju.

  2. Federacija treba izraditi i usvojiti zakon o životnim zajednicama osoba istoga spola, kako bi se istospolne zajednice, te prava i obaveze koja proizilaze iz istih, zakonom priznale i uredile.

  1. Federacija treba izraditi i usvojiti zakon o rodnom identitetu, kako bi se uredilo pravno priznavanje promjene spola, na brz, transparentan i pristupačan način, te tako omogućio dostojanstven život transrodnih i transeksualnih osoba.

  2. Federacija treba izraditi, usvojiti i provoditi višegodišnji Akcioni plan za ravnopravnost LGBTI osoba, s ciljem suzbijanja predrasuda, diskriminacija i nasilja na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identitet i spolnih karakteristika.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba

Prije samo 25 godina istospolni akt između dva muškarca bio je kažnjavan

U razgovoru za Klix.ba direktor Sarajevskog otvorenog centra Saša Gavrić navodi kako su prvi put institucije počele da se bave LGBTI osoba, te se trenutno provode operativni planovi za ravnopravnost spolova koji uključuju mjere vezane za prava LGBTI osoba u FBiH i u RS-u. Pored toga, usvojen je antidiskriminacioni plan na državnom nivou koji će se tokom godine provoditi i koji uključuje 636 mjera.

"Ovo su male, ali simbolične promjene koje ukazuju na to da je zaustavljena institucionalna šutnja i ignorisanje ove grupacije. LGBTI osobe su do prošle godine bile jedina manjinska zajednica kojoj institucije nisu posvećivale određenu pažnju. Određene se promjene dešavaju i prvi put LGBTI osobe dobijaju svoje konkretne aktivnosti", kazao je Gavrić pohvalivši instituciju ombudsmena koja privodi kraju izradu specijalnog izvještaja vezano za stanje prava LGBTI osoba.

Na upit o tome da li su zadovoljni stanjem kad su u pitanju prava LGBTI osoba u BiH, u odnosu na stanje od prije nekoliko godina, Gavrić odgovara:

"Ako se uzme u obzir da je istospolni akt između dva muškarca prije 25 godina smatran kriminaliziran i da se zakonski kažnjavao, kao i da prije nešto više od deset godina LGBTI osobe u potpunosti bile nevidljive u našem društvu i da je postojala jedna institucionalna šutnja i ignorisanje, onda zasigurno moramo reći da možemo biti zadovoljni jer se stvari pomjeraju naprijed", kazao je Gavrić.

Saša Gavrić (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Saša Gavrić (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)

Dodao je kako većina građana i građanki ima ogromne predrasude o LGBTI osobama, te na samo pojavu fotografije ili članka na internetu, dobijamo najstrašnije komentare, kritike i pozive na ubistva i smrt.

"Velika građana i dalje istinski mrzi LGBTI osobe, ali ih ne mrze zato što imaju mržnju u sebi, već nažalost samo zato što ih ne poznaje i ne prepoznaje i jer nisu imali priliku razgovarati s njima i vidjeti da se radi o običnim građanima kao i svim drugim koji imaju svoje probleme i gdje je njihova seksualna orijentacija i rodni identitet samo jedan element njihovog postojanja", poručio je Gavrić.

Gratz: Prava LGBTI osoba jednako su važna kao i prava povratnika

Ovu su akciju podržali i zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Dennis Gratz i Damir Mašić.

Damir Mašić je u razgovoru za novinare kazao kako se bh. društvo mora osloboditi svih vrsta predrasuda i prihvatiti nešto što je, ništa drugo, nego ljudsko pravo.

"Tu smo da pošaljemo poruku da je krajnje vrijeme da bh. društvo i legislativom i normom ponašanja prilagodi nečemu što se danas zove moderna Evropa i praktično cijeli svijet", kazao je Mašić.

Promjene u regulisanju prava LGBTI osoba, naveo je, možemo očekivati onda kad bude bilo političke volje.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba

"Nažalost, živimo u zemlji u kojoj političke volje ne postoji ni za esencijalna životna pitanja, u kojoj su prioriteti marketinške kampanje. Ja se iskreno nadam da će ubrzo doći vrijeme kad ćemo u ovom parlamentu imati kvalifikovanu većinu kako bismo izjednačili prava LGBTI osoba sa ostalim građanima, ali i mnoge druge zakone koje mi kao društvo nažalost nismo spremni."

Dennis Gratz je kazao kako je najvažnija stvar da se prestane sa stigmatizacijom LGBTI osoba, te da se počne komunicirati među ljudima, ne samo unutar politike i zakonodavnih tijela. Smatra kako je ovu temu potrebno relaksirati, te kako priča o pravima i borbi protiv diskriminacije mora postati dio svakodnevnice, a ne tema samo jedan dan u godini.

"Mi smo nažalost zemlja u kojoj je diskriminacija poprimila najrazličitije moguće oblike i ništa manje važna nije ova borba nego borba za prava povratnika, borba za one koji se ne izjašnjavanju kao pripadnici konstitutivnih naroda itd. Mi moramo štititi svakog našeg građanina jer su svi oni dio naše zajednice. Svaki način borbe protiv diskriminacije mora naći svoju podršku u javnosti i u društvu, a najbolji način je da se o tome razgovara, otvoreno, relaksirano, bez predrasuda".