INTERVJU / "Dali smo vam okvir reformi, vaše je da ih sprovedete"

Mi smo željeli ponuditi najviši mogući nivo ekspertize kako bi smo detektirali problem s kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Ovaj pristup je bio unikatan po tome što su ga vodili brojni specijalisti za BiH, ljudi koji su bili ključni u pomaganju nama da postavimo ispravnu dijagnozu problema te da predložimo primjenjivo rješenje. Ali ono što smo najviše htjeli da čujemo od stručnjaka čija funkcionalna ekspertiza i iskustvo potječe iz drugih država, šta je to šta mogu ponuditi kao nove ideje na stolu.

Proces i sadržaj reformi

Koje su osnovne preporuke i zašto?

Ja bih grupisao preporuke u dvije kategorije, to su proces i sadržaj. Grupa je postigla gotovo kompletni konsenzus kada je u pitanju proces. Naprimjer, zaključili smo da nije dovoljno samo reći ljudima u Bosni i Hercegovini šta da rade, nego im treba obezbijediti okvir u kojem sami mogu osmisliti posebna rješenja. Generalno govoreći, međunarodna zajednica trebala bi ponuditi ekspertsku pomoć i inicijativu, ali demokratija je proces koji mora početi iznutra i uključiti građane, domaći nevladin sektor i cjelokupno društvo. Povrh svega, taj proces mora biti transparentan i dozvoliti upute od šireg civilnog društva.

Kada je u pitanju sadržaj, složili smo se da su dva ključna područja u kojima treba reforma – reforma struktura i državnih nadležnosti. Postojeći sistem ohrabruje ekstremizam kao i upotrebnu nacionalizma od beskrupuloznih političara. To ostavlja malo prostora za umjerene političare i odvaja odabrane političare od zahtjeva za uračunljivost. Takva struktura bi se trebala mijenjati ne samo zato što šteti interesima građana nego i zato što je njena promjena uvjet za pristupanje Evropskoj uniji.

Dodatno, sistem treba da se promijeni u smislu da omogući državi BiH autoritet i kapacitet neophodan kako bi mogla ispuniti zahtjeve na putu ka članstvu u EU. Trenutno, sve reforme koje su neophodne za pristupanje Evropskoj uniji subjekt su neograničenih blokada od nižih nivoa vlasti; ali ako su politički lideri u BiH istinski posvećeni mogućem članstvu BiH u EU, oni će morati dozvoliti supremaciju države u pitanjima koja se tiču pristupanju EU. Ovo može biti urađeno na način da se grupna i individualna prava zaštite, ali bez nepotrebnih katanaca koja nastavljaju da usporavaju progres države.

Izvući pouku iz prethodnih pokušaja

Vi u samom papiru niste ponudili konkretne crte budućeg okvira, nego prijegloge u kojem se pravcu treba kretati. Zašto? Da li smatrate da treba nastaviti na putu na kojem se stalo sa aprilskim i butmirskim paketom ili treba zahvatiti širi kontekst?

Kao što sam već rekao, nismo ponudili konkretne pakete zato što vjerujemo da je to posao građana Bosne i Hercegovine. Ovaj papir nudi samo okvir u kojem se rješenja mogu razviti kako bi BiH postal funkcionalna demokratija. Mislite o tome kao o široko postavljenom setu kriterija koji trebaju biti ispoštovani kako bi kako bi se ispunio minimum stvaranja sistema vlade koji funkcionira. Ono o čemu se može postići dogovor unutar ovih kriterija ovisi od drugih ponuda i usvojenih rješenja. Ali još uvijek to mora biti proces koji će voditi domaći ljudi, mi možemo samo ponuditi ekspertizu, i to kad nas pitaju za nju.

Postoji mnogo toga što treba izvući kao nauk iz prethodnih pokušaja ustavnih promjena. Iako su propali, svaki od procesa koje ste spomenuli nudi vrijedne lekcije. Recimo, pregovori i glede aprilskog i butmirskog paketa vođeni su pod ogromnim vremenskim ograničenjima, sa reformama koje su trebale biti usvojene i nadolazećim izborima. Vjerujemo da će za reformske procese biti potrebno neko vrijeme i da treba početi sa njima odmah nakon što se formira vlada.

Dodatno, postoji percepcija da su se prethodni napori usmjereni za ustavnu reformu više fokusirali na ono što je politički moguće nego na ono što je neophodno kako bi se postigla funkcionalnost. Ukoliko želimo postići dugoročna rješenja, proces ne može služiti trenutnim domaćim i međunarodnim interesima nego mora anticipirati buduće potrebe i probleme. Povrh svega, reforme ne mogu biti samo u sukladu sa zahtjevima procesa evropskih integracija nego i omogućiti BiH da ispuni sve uvjete članstva u Evropskoj uniji.

Nova vlast mora biti drugačija

Pokroviteljstva koje dolaze sa uticajem nad raspodjelom radnih mjesta u javnome sektoru, medijima, prihodima od privatizacije, te kompanijama u javnom vlasništvu, omogućavaju elitama da održe strukture koje ih zadržavaju na vlasti. Reforma treba depolitizirati zapošljavanje u državnoj službi i smanjiti politički uticaj nad medijima i obrazovanjem”, stoji, između ostalog, u vašoj analizi. Možete li malo podrobnije pojasniti ovu primjedbu i zaključak, kako bi se ove stvari trebale sprovesti jer je, čini mi se, riječ o ključnom problemu cjelokupnog društva u BiH?

Shvatili smo da veliki broj problema koje smo potcrtali u izvještaju je već i prije bio dijagnosticiran. Ipak, nekad je od koristi da se spomene očigledno. Ispravno ste primjetili kako je to ključni problem u bosanskohercegovačkom društvu i mi smatramo kako je posebno važno naglasiti to kao s obzirom da očekujemo formiranje nove vlade. Bez obzira kako će se najzad formirati, nova vlast će biti drugačija od prethodne, i ona ima obaveze da glasačima koji su glasali isporuči obećanja prosperiteta i članstva u Evropskoj uniji.

Depolitizacija javnog sektora nije samo klkjučna za uspješne procese demokratiacije nego je i ključni uvjet za članstvo u EU.

Jeste li kontaktirali sa predstavnicima političkih partija u BiH, dali im papir na uvid, i da li ste dobili bilo kakve odgovore?

Dobili smo određene pozitivne reakcije kroz neslužbene kontakte i kroz medije. Ipak, nismo direktno prezentirali papir političkim partijama u BiH. Sa prezentacijom i publikovanjem izvještaja, naša uloga se u biti završava. Mi smo u mogućnosti da ponudimo ekspertizu i bilo kakvo pojašnjenje, ali pregovori sa partijama pitanje je domaćih učesnika. Tu mi vidimo ulogu civilnog društva u BiH kao ključnu i mi ohrabrujemo predstavnike nevladinog sektora da se aktivno uključe u razvoj specifičnih rješenja baziranih na platforme koju smo ponudili.

Jeste li nakon vaše analize o BiH imali kontakta sa donosiocima političkih odluka u State Departmentu i Bijeloj kući? Također, da li ste imali reakcija iz Bruxellesa?

Još jednom, mi nećemo aktivno zagovarati usvajanje našim preporuka. Opet, ohrabruje što je State Department prepoznao vrijednost pristupa koji smo predložili kao što je nedavno u intervjuu izjavio Tom Countryman (zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a, op. F. B.). Ovo je bila nevladina inicijativa koja nije ni potaknuta ni sponzorirana od bilo kakve vlade.

Sad kada je izvještaj ugledao svjetlo dana nadamo se da će i američki i evropski dužnosnici prepoznati značaj okriva za reforme kako glede procesa, tako i sadržaja.