Nova odgoda
355

Da li je EU ponovo razočarala građane BiH i ima li smisla briselska taktika

D. Be.
Ilustracija: Shutterstock/Klix.ba
Ilustracija: Shutterstock/Klix.ba
Na neki način potpuno očekivano mnogi građani BiH sinoć su primili vijest da naša država ni nakon šest i po godina nije dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji no zasigurno ih je razljutio podatak da se takva prilika preko noći dala jednoj Moldaviji, pa i ratom zahvaćenoj Ukrajini.
Nakon prvog dana samita u Briselu i informacije da je BiH "potapšana" uz novu podršku u nastavku reformi i mogućnost dobijanja kandidatskog statusa krajem ove godine, pojavile su se različita tumačenja takve odluke briselske birokratije i 27 članica Unije.

Jedni smatraju da BiH namjerno nije dobila kandidatski status jer EU ne želi da bilo ikakav uspjeh pred izbore sebi pripišu trenutne vladajuće stukture u našoj zemlji i da će se kandidatski status dodijeliti nakon izbora. Drugi su mišljenja da EU zapravo samo zavarava građane BiH jer godinama na članstvo čekaju, naprimjer, i Turska i Sjeverna Makedonija i Albanija te da su zapadne evropske zemlje i dalje protiv proširenja EU na brdoviti Balkan.

No, ukoliko je i tačna teza da EU ne želi pokloniti uspjeh aktuelnoj vlasti na državnom niovu (SNSD, HDZ, SDA i DF) i da će BiH dobiti kandidatski status nakon izbora, onda se postavlja logično pitanje šta će se desiti ono što je apsolutno moguće - da iste stranke ponovo čine vlast!?

Iluzorno je očekivati da SNSD neće odnijeti ogroman broj glasova u RS-u protiv, budimo realni, razjedinjene i prilično nevješte opozicije ili HDZ koji bukvalno nema opoziciju kod bh. Hrvata. Jedino je uloga SDA u budućoj vlasti pod velikim znakom pitanja s obzirom na široko ujedinjenu opoziciju u FBiH koja ima ozbiljnu namjeru da preuzme vlast na svim nivoima.

Zbog svega toga, ukoliko bi tri stranke ili dvije od nabrojane tri ponovo činile vlast u BiH, kako bi Evropska unija onda mogla dati kandidatski status?

Da li očekuju da će SNSD na čelu s Miloradom Dodikom preko noći promijeniti svoju antidejtonsku i prorusku politiku, da će skupa s HDZ-om glasati za niz zakona koje su više puta obarali, a koje Evropska komisija očekuje izglasane do kraja godine ili da će Dodik prekinuti gledati šta mu Putin namiguje iz daleke Moskve dok Dragan Čović s partnerima planira treći entitet, pardon teritorijalnu organizaciju, i "politički haos" nakon izbora.

Također je upitno koliko zaista EU pod svojim krovom želi zemlje tzv. Zapadnog Balkana. Dovoljno je podsjetiti na "ne" Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za otvaranje pregovora, "ne" Kosovu za liberalizaciju viznog režima i "ne" BiH za status kandidata.

Zbog svega navedenog sve je više građana BiH koje gube povjerenje u EU što samo daje dodatni motiv retrogradnim politikama u BiH da nastave svoje antievropsko i anticivilizacijsko djelovanje dok stanovnici trpe skoro istu vlast tri decenije.