Iz Centra za promociju civilnog društva navode da su, iako je budžet Kantona Sarajevo oko 850 miliona KM, i u oblasti obrazovanja evidentirani brojni problemi čiji je uzorok uglavnom u činjenici da općine, iako najbliže građanima, i u toj oblasti imaju najmanje ingerencija i sredstava.
Centar za promociju civilnog društva nedavno je, u okviru programa "Monitoring javnih politika u Kantonu Sarajevo" koji finansira Fond otvoreno društvo BiH, završio analizu javnih politika, a o rezultatima te analize novinarima će u srijedu govoriti voditeljica Programa Mirjana Sirćo, Nina Karađinović, istraživač centra za politička istraživanja i razvoj, te Reuf Bajrović, analitičar ACIPS-a.
Neki od rezultata te analize pokazuju da, usljed činjenice da nakon što su 2006. godine općinama oduzete ingerencije u oblasti nadzora nad radom osnovnih škola, lokalna zajednica koja je najbliža građanima ima malo instrumenata da prati i unaprjeđuje stanje u oko 200 osnovnih škola na području Kantona Sarajevo.
"Kanton koji je u svojim rukama centralizirao sve poluge finansiranja i kontrole nad obrazovanjem, često nema kapaciteta ili interesa da odgovori na sve potrebe za izgradnjom i oplemenjivanjem škola. Opterećenje učenika brojem predmeta u osnovnom obrazovanju postalo je preveliko dok istovremeno kadrovski i materijalni kapaciteti ne garantiraju visoke kriterije stečenih znanja i vještina", ističe se.
Analizom je uočeno i to da su učenici socijalno raslojeni kao i njihove porodice, a pri tome se u postojećim shemama stipendiranja i pružanja podrške posmatraju ne kao jedinstvene mlade osobe u razvoju već isključivo kao pripadnici manjina, socijalnih "populacija“ i "kategorija“.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
