{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


CDTP: U BiH u ratu bilo 165 logora i zatočeničkih objekata

F
18.4.2015. u 13:21
0
14
CDTP: U BiH u ratu bilo 165 logora i zatočeničkih objekata
0
CDTP: U BiH u ratu bilo 165 logora i zatočeničkih objekata
Foto: Arhiv/Klix.ba
Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTP) iz Banja Luke i Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje (TPOS) iz Sarajeva su, u periodu od jula 2013. do kraja 2014. godine, dokumentovali 165 logora i zatočeničkih objekata tokom rata u BiH, tako što su sačinili profile, odnosno činjenične narative o logorima i mjestima zatočenja.
Do činjenica koje su navedene u profilima, istraživači CDTP-a i TPOS-a su došli korištenjem podataka iz više nezavisnih izvora kao što su sudske presude, sudski dokazi na kojima se zasnivaju sudske presude, izjave svjedoka, date Haškom tribunalu, domaćim sudovima u BiH i sudovima država u regionu, izjave bivših zatočenika date CDTP-u, TPOS-u.

Pored toga, korištene su 64 razne knjige, publikacije, 221 tekst medija, izvještaji nevladinih organizacija koje prate suđenja za ratne zločine, forenzički izvještaji, fotografije, mape i drugi izvori, saopćeno je danas iz CDTP-a.

Predsjednica Udruženja TPOS i istraživačica u projektu Zlatica Gruhonjić je istakla da je "osnovni cilj projekta da se sačini registar svih zatočeničkih objekata, da se opiše struktura i uslovi u kojima su držani ratni zarobljenici i civili, da se popišu ubijeni i žrtve torture, kao i da se sačini što potpuniji registar svih logoraša, zatočenika/zatvorenika.

Miodrag Živanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci je ukazao na značaj ovog istraživanja kako bi se utvrdile činjenice i istina o prošlosti.

"Danas u Bosni i Hercegovini imamo pet dominantnih istina: svaka od naših etno-političkih elita ima svoju istinu, to su dakle tri istine, četvrta je istina izbjeglih i raseljenih lica i peta je istina međunarodne zajednice. Upravo zato svako istraživanje koje se bavi utvrđivanjem činjenica ima smisla jer doprinosi spoznaji istine. Što smo bliže istini, bliži ćemo biti i povjerenju, a onda i pomirenju", kazao je Živanović.

Publicista i kulturolog Srđan Šušnica je istakao da posao profilisanja logora i drugih zatočeničkih objekata, kao i pitanje ratnih zločina, ubijenih i nestalih predstavlja naučno-istraživačko arhiviranje naših sjećanja čime se ono objektivizira.

"Javnost, i domaća i strana ima pravo da zna faktografske podatke o zlodjelima. Ovakvi projekti vrše objektiviziranje istine, koja je jedna jedina. Upravo takvu istinu ne žele da čuju određene političke snage u društvu, koje bih ja nazvao tamničarima, manipulatorima i gospodarima naših sjećanja. Njima nije cilj da objektivizuju istinu i u potpunosti objelodane istinu o stvarnim dimenzijama ratnih zločina, jer bi takva istina predstavljala osnov za jednu katarzu, koja je svima u BiH potrebna. Zato je ovaj i slični projekti nevladinog sektora, kao i svaki istinski napor zvaničnih institucija i pojedinaca u njima i organizacija, hvale vrijedan korak u utvrđivanju jedne i jedine istine", kazao je Šušnica.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: