Od 22. februara do marta
48

Čapljina će biti domaćin najveće karnevalske manifestacije u BiH

G. Š.
Čapljina će i ove godine uprkos epidemiji i u skladu s važećim epidemiološkim mjerama u periodu od 20. februara do 1. marta biti domaćin najstarije i najbrojnije karnevalske manifestacije u BiH donoseći zabavu za sve generacije na jugu naše zemlje.

Organizatori iz HKUD "Seljačka sloga" Trebižat ističu da je karnevalska manifestacija koja se održava 58. put najstarija pokladna manifestacija u našoj zemlji i tradicija koju vjerno čuvaju.

"Svjesni smo da će manifestacija biti popraćena budnim okom SIP-ovih, federalnih, domaćih dežurnih promatrača i Malina stožera, čvrsto smo odlučili ne odustati od tradicije i preuzeti vlast u našem gradu po omikron modelu", navode u ironičnoj najavi organizatori čapljinske manifestacije.

Manifestacija počinje malim maškarama u nedjelju 20 februara, kad će najmlađe generacije pokazati svoju kreativnost i donijeti dašak veselja i bezbrižnosti pod maskama u tome gradu, dok je za 27. februara najavljeno okupljanje velikih maškara.

Završnica karnevala bit će na poklani utorak 1. marta, kad će organizatori proglašene najbolje maškare i dodijeliti nagrade najkreativnijim učesnicima manifestacije.

"Maškarsku Republiku krasi razuzdanost, podbadanja i podmetanja, pjesma i šala, čega joj i ove godine neće nedostajati“, poručili su organizatori manifestacije koji će tradicionalno u vrijeme karnevala preuzeti ključeve i vladati Čapljinom.

Tokom karnevala na gradskom trgu će uz narodne običaje spaliti "krnju", koji simbolizira sve zlo koje je taj kraj zadesilo u proteklih godinu dana.

Pokladni običaji imaju dugu tradiciju širom svijeta i razlikuju se prema mjestima održavanja, a prema predaji označavaju početak rađanja novoga života i prirode, kad se oslobađaju onoga što nije bilo dobro za njih.

Pokladni karneval je vrijeme kada ljudi na sebe stavljaju maske, a sama promjena identiteta oslobađa pojedinca od pravila svakodnevnog života, a promjenom odjeće moguće je promijeniti spol ili društveni status i unijeti pomutnju u ustanovljeni red stvari. Iako su na račun karnevala stizale brojne kritike, vjekovima su ga tolerirali i Crkva i država.

U prošlosti su pokladni običaji imali ulogu u prizivanju plodnosti, čišćenju od grijeha i pobjedi nad zlim silama.

Danas karneval ima važnu društveno kritičku ulogu, jer ono što ljudi u normalnim svakodnevnim prilikama ne smiju ili ne žele javno govoriti, u karnevalu je dozvoljeno.