{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Čamac star 100 godina izvučen iz špilje Vjetrenice, bit će dio budućeg muzeja

7.6.2015. u 20:22
66
87
Čamac star 100 godina izvučen iz špilje Vjetrenice, bit će dio budućeg muzeja
66
Duga i bogata historija istraživanja podzemnog hercegovačkog krša unutar špilje Vjetrenica inspirisala je uposlenike Javnog preduzeća Vjetrenica - Popovo polje da otvore muzej u kojem bi posjetioci mogli vidjeti unikatne predmete.
"Projekt opremanja biospeleološkog muzeja Vjetrenica započeo je 2014. godine. U ostvarenju ove ideje pomogao nam je ured UNESCO-a u BiH obnovom zgrade, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma nas podržava u opremanju, vađenju izložaka i njihovom konzerviranju, te ovaj dio predstavlja prvu fazu postava ovog muzeja", kazala nam je Ana Soldo, direktorica JP Vjetrenica.

Poznata špilja Vjeternica prva je na svijetu po bioraznolikosti. Nalazi se na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja.

Prošlog mjeseca speleolozi iz naše zemlje i Hrvatske iz unutrašnjosti špilje izvukli su čamac star 100 godina.

"Čamac će u budućem muzeju biti jedan od najzanimljivijih izložaka, koji su svjedoci istraživanja u prošlosti. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolaskom prvih istraživača i speleologa u Vjetrenicu istražen je veći dio glavnog kanala špilje u dužini od 2.800 metara. Danas je istraženo i mapirano 7.000 metara kanala", objasnila je Soldo za Klix.ba.

Glavni problem istraživačima od samih početaka istraživanja je bio kako preći Veliko jezero koje se smjestilo na sredini glavnog kanala, tačnije na 1.300 metara od ulaza u špilju.

Veliko jezero je najduže podzemno jezero u Evropi i zbog velikih količina vode koja se akumulira u zimskom periodu doseže dužinu i do 750 metara. Češki istraživač Karel Absolon, koji je u svom životu posjetio Vjetrenicu više od 20 puta, svojim je čamcem prešao Veliko jezero, a za nošenje čamca trebalo je najmanje petero ljudi jer je bio velik i težak, ispričao nam je ovaj vodič.

"Za jedan od čamaca postoje i pisani dokazi da su ga unutra unijeli željezničari sarajevske Direkcije željeznica 1903. godine kako bi istražili mogućnost dostavljanja vode iz jezera za parnu lokomotivu, čija je trasa prolazila samo nekoliko metara od ulaza u Vjetrenicu. Bio je to naš Ćiro. Čamci su bili zaboravljeni skoro 100 godina. Prije nekoliko mjeseci se ukazala prilika da se barem jedan od njih konzervira i očisti i da se kao takav izloži u budućem biospeleološkom muzeju Vjetrenica u Zavali", istakla je Soldo.

Bit će to prvi muzej ove vrste u BiH.

Sam projekt vađenja čamca iz Vjetrenice bio je veoma komplikovan jer je u periodu kad je organizovan istraživački kamp, prilikom kojeg je planirano i vađenje čamca, u špilji vodostaj bio visok i dio glavnog kanala bio je potopljen.

U ekspediciji koja je trajala tri dana učestvovali su speleolozi iz BiH i Hrvatske predvođeni voditeljem projekta Romanom Ozimecom (ADIPA), Ladom Lukić (Biospeleološko društvo BiH), Brankom Jalžićem (Prirodoslovni muzej Zagreb), Vedranom Jalžićem te naši speleolozi iz Speleološkog društva Herceg Mostar Žana Marijanović i Zdenko Marić, ali i mnogi drugi članovi speleoloških društava iz susjednih gradova i zemalja.

Nakon izvlačenja iz unutrašnjosti špilje, čamac je očišćen, prepariran i čeka svoje postavljanje u prostorije muzeja.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: