Bratić: Treba poboljšati uvjete života sirotinji, pa neće biti šuge
Dr. Erdin Alajbegović iz Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona gdje je i najviše oboljelih, za Klix.ba je kazao da nije došlo do velikog povećanja broja pacijenata u odnosu na raniji period.
"U prošloj godini je registrirano 329 oboljelih od šuge, a u 2011. oboljelo je 311. u HNK. Nema epidemije, ali ako ćemo gledati procentualno najveći broj oboljelih je na našem kantonu. Gotovo pola je s područja HNK. Radi se o ljudima od Neuma do Konjica, ali je najveći broj njih sa područja općine Mostar", kaže Alajbegović.
Informacije da je najviše oboljele djece nisu tačne, što pokazuje i statistika za januar. U tom mjesecu je bilo 49 oboljelih u HNK, od čega je 18 djece.
"Bolest se obično javlja u okviru jedne porodice, kako obole djeca tako i odrasli. Poznato je da se scbies dobija samo direktnim kontaktom sa oboljelim, pa ako se zna da neko već boluje onda se ne preporučuje kontakt s tom osobom. Ljudi u početku ne idu ljekaru, jer osjećaju stid, ali odlazak je neophodan. Nakon početka liječenja nužno je pojačati higijenu, obavezno je držati higijenu kuće, poslije svakog nanošenja kreme obavezno je tuširanje...", savjetuje dr. Alajbegović.
Također, iz Zavoda za javno zdravstvo HNK kažu da nisu tačne informacije da najveći broj oboljelih dolazi iz studentskih domova ili drugih centara kolektivnog stanovanja.
U zadnjem mjesečnom izvještaju Zavoda za javno zdravstvo FBiH navodi se da je u decembru 2012. godine od šuge oboljela ukupno 91 osoba u Federaciji, dok ih je u istom mjesecu 2011. registrirano 105. Kada je u pitanju broj oboljelih u cijeloj 2012. godini on iznosi 865.
Podaci Zavoda pokazuju da je u decembru 2012. registriranih oboljelih pacijenata najviše bilo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 26, a najmanje u Bosansko-podrinjskom i Zapadno-hercegovačkom, po dva, dok za Posavski i Livanjski nema podataka. U Unsko-sanskom ih je bilo 15, Tuzlanskom 12, Zeničko-dobojskom devet, Srednjobosanskom devet i Sarajevskom kantonu 16.
U Institutu za javno zdravstvo RS-a kažu da je u prošloj godini registrirano 160 slučajeva, a svakog mjeseca bude registrirano njih 10-ak. U januaru ove godine na području cijele RS ih je registrirano 22.
"Svrab ili šuga svakako predstavljaju određeni zdravstveni problem, a on se može smanjiti prvenstveno poboljšanjem socijalno-ekonomskih uvjeta života stanovništva. Općenito kod nas u BiH ima mnogo sirotinje koja nema osnovna sredstva za higijenu. Također, škole, predškolske ustanove i kolektivni centri mogu smanjiti problem poboljšavanjem opće higijene, ali i lične. Zdravstvene službe mogu smanjiti problem provođenjem preventivnih mjera, kao što je zdravstveno vaspitanje stanovništva", kazao je za Klix.ba dr. Radovan Bratić iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
