{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bodo Weber: Dodik se neće nikad odlučiti za secesiju RS-a

A
6.4.2014. u 08:46
7
28
Bodo Weber: Dodik se neće nikad odlučiti za secesiju RS-a
7
Bodo Weber: Dodik se neće nikad odlučiti za secesiju RS-a
Bodo Weber
Ugledni njemački politički analitičar i ekspert za njemačku politiku na Balkanu Bodo Weber, u intervjuu za Anadolu Agency (AA), kazao je da je međunarodna zajednica više pažnje posvetila problemu s Bosnom i Hercegovinom poslije nasilnih socijalnih nemira, koji su počeli početkom februara, nego ikad u zadnjih nekoliko godina.
“To nažalost potvrđuje deprimirajući zaključak svih koji su zadnjih godina upozoravali na pogrešan put kojem je krenula međunarodna zajednica u BiH - da se ništa neće mijenjati dok situacija ne eksplodira u novo nasilje. Evropa nije toliko umorna od BiH koliko joj teško pada na napusti dugogodišnju neuspješnu politiku, jer to zahtijeva da sama sebi prizna ono što odavno zna, da je ta politika progrešna”, istakao je ugledni stručnjak.

Neuspjeh politike EU



Smatra da u EU posljednjih desetak godina nije postojalo jedinstvo i zajednička politička volja da se zaista posveti rješavanju krize u BiH.

“EU nije samo doživjela neuspjeh u rješavanju slučaja Sejdić-Finci, ona nije ni pokušavala da riješi to pitanje, nego je pokušavala da udovolji političkim elitama prihvatanjem da se podvaljuje 'hrvatsko pitanje' pod izgovorom rješavanja slučaja Sejdić-Finci. Hrvatsko pitanje je politizacija krize u BiH od strane hrvatskih stranaka, ali je i pitanje ustava koji nema ama baš nikakve veze sa Sporazumom o stabilizaciji i pridtuživanju (SAA). Upravo takav pristup EU-a da udovolji interesima političkih elita odveo je EU u onaj čorsokak u kojem se danas nalazi u BiH. Ipak, ono što je dobro u situaciji nastaloj poslije posljednjih protesta je to da je EU shvatila da se ne može praviti da je sve uredu u BiH ili da će se stvari nekako riješiti bez suštinske promjene evropske politike prema BiH”, napominje Weber.

Naglašava da se ne može očekivati neka međunarodna konferencija za mijenjanje Dejtonskog sporazuma, jer nema političke volje za takvo nešto.

“Vrijeme diktiranja ustavnih uređenja izvana je prošlo, a posebno u danima kada Rusija, koja je okupirala dio državne teritorije na Krimu, pokušava da Ukrajini nametne 'federalno državno uređenje'. Građani BiH vrlo dobro znaju da im ustavno uređenje ide na štetu njihovih i u korist interesa političkih elita. Oni su u stanju da sami mijenjaju to uređenje, a mjesto za to je predpristupna faza EU-integracijskog procesa. Ali Zapad mora da stvori ambijent za takav proces, mora da jasno da do znanja da neće biti podijele države BiH, niti crtanja novih etničkih granica tipa trećeg entiteta, niti unitarizacije države”, mišljenja je Weber.

Stoga, on napominje kako je potrebna korjenita i duboka promjena Dejtonskog sporazuma kako bi zemlja funkcionisala normalno.

“To se znalo kad je potpisan Dejtonski sporazum, to se znalo kad je Zapad krajem 90-ih krenuo u politiku izgradnje države u BiH. To vrlo dobro znaju svi zvaničnici EU-a koji su tu činjenicu prešutjeli zadnjih godina u BiH, u lažnoj nadi da bi šutnjom privoljeli političke elite da ispune one minimalne korake tipa Sejdić-Finci da bi Bosna dobila kandidatski status. To su reforme koje ne idu u pravcu onoga što Milorad Dodik godinama naziva kao put EU integracija - 'izvorni Dejton'”, rekao je Weber.

Paraliza države BiH i slabost politike Zapada odgovaraju Dodiku



Na kraju ističe kako su pretjerane priče o tome da bi se Republika Srpska mogla otcijepiti od BiH nakon što se Krim odvojio od Ukrajine i pripojio Moskvi.

“RS nema nikakve veze ni sa Kosovom ni sa Krimom. Zapad svakako ne bi dozvolio secesiju RS-a unatoč njegovoj slaboj politici prema BiH. Ali ja ne vjerujem da će se Dodik ikad odlučiti za taj čin. Njemu savršeno odgovara paraliza države BiH i slabost politike Zapada. Ostaje samo jedan problem: ta politika odvela je političke elite u jedan pravac u kojem u suštini više niko ne kontroliše političke procese u BiH”, ocjenjuje Weber za AA.

Smatra da do nekih promjena u BiH mora doći, naglasivši da se jaz između građana, demonstranata i političkih elita neće smanjiti nakon predstojećih izbora u oktobru.

“U isto vrijeme, entitetski lideri krpe zadnje budžetske rupe kako bi preživljeli dan izbora. No, šta poslije? Neće ih u RS-u ni spasiti onih famoznih 300 miliona eura iz Rusije. Sama činjenica da su uslovi kredita proglašeni državnom tajnom ukazuje na to da se ne radi o prijateljskoj usluzi Srbima u BiH, nego da će kamate sasvim sigurno biti puno nepovoljnije nego one koji je tražio MMF”, rekao je jedan od najboljih poznavalaca politike na Balkanu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: